PM Xanana : "Bainhira Baukau iha planu didi'ak, ejekuta di'ak, Baukau oan sei kaer rasik kuda talin"
Baukau, 17 Marsu 2026 – S.E Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão tersa ohin halo vizita ofisiál ba iha munisípiu Baukau hafoin konklui nia vizita ofisiál iha munisípiu Lautem.
Iha vizita ne’e hetan akompañamentu hosi S.E. Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu no membru governu balu.
Governu kontinua intensifika preparativu ba implementasaun desentralizasaun administrativa iha nivel Munisípiu iha teritóriu Timor laran tomak, inklui preparasaun ba eleisaun Kámara Munisipál ne’ebé sei akontese iha tinan 2027.
Vizita ne’e hodi hare besik kondisaun minima munisípiu baukau hodi simu poder lokál.
Prezidente Autoridade Munisípiu Baukau, Veneranda Lemos hatete Komunidade forte nasaun forte, laiha dalan seluk maka poder lokál.
Planu dezenvolvimentu munisípiu Baukau 2025-2030 mai ho vizaun hakarak transforma Baukau sai munisipiu ne'ebé reziliente no inkluzivu ho ekonomi diversifikadu ba prosperiedade ba ema hotu.
Baukau mai ho vizaun promove dezenvolviemntu inkluzivu no sustentavél liuhosi diversifikasaun ekonomia iha agrikultura, peska, industria kiik no turizmu kreativu.
Fasilita asesu ba merkadu kréditu no koñesimentu negósiu ba ema hotu liu-liu feto, juventude no ema ho defisiensia.
Hadia parseria investimentu entre komunidade, setór privadu no governu atu kria empregu no valór ekonomiku. Valoriza identidade kulturál no solidariedade komunidade ho governasaun taransparente no paritsipativu. Hametin rezilensia klimátika liuhosi protesaun ambiente, enérjia renovavél no ekonomia matak no azúl.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão subliña Atu forma governu lokál laos tau de’it ema, laos harii de'it estrutura tenki iha kapasitasaun. tenki ajuda fó hanoin saida mak tenki halo too suku sira, no prioridade saida de'it mak iha munisípiu Baukau.
"Imi hotu iha obrigasaun atu koñese munisipiu baukau nia prioridade saida, hodi nunee bainhira imi deskuti halo planeamentu tanba imi rasik mak sei hetan osan, imi rasik mak sei jere , tinan ida nemak imi jere ladun diak, imi persija tan tinan ida tan atu jere, tinan ida nemak imi planu didiak, aprezenta mai ejekuta ho di'ak bele iha ona konfiansa katak imi bele kaer rasik imi nia kuda talin, ne’e duni problema laos entrega atu sai governu lokal governu lokal hanesan baze ida" PM Xanana subliña.
PM Xanana afirma Tinan ne’e sei komemora tinan tinan 24 Timor-Leste nia restaurasaun indepéndensia, tanba nemak hasoru malu iha fatin ne'e, hodi halo reflesaun ida husi tinan 2002 too agora ita halo ona saida, ita iha vizaun ba futuru ka lae, ita halo at iha ne'ebé ita tenki muda halo diak iha ne'ebé, ita tenki hadia diak liutan tanba dezenvolviemntu laos iha tinan tinan ita halo deit planu, tenki iha vizaun naruk ida tanba konstruksaun nasaun persija iha dezenvolvimentu ne’e duni perisja intelektual sira no ema hotu nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasional


