Notísia sira

News Cover

Estudante, no Líder komunitária Atabae Antusia Tebes Ho Sensibilizasaun Kona-Ba Transportes (Terrestre, Marítima No Aero) Ne’ebé Seguru

Atabae, Bobonaro 30 Jullu 2026 – I Vise GTGIS-MTK, Clementino  Amaral, II Vise, Marcal pinto, no III vise Nuno Alves da costa, ensera atividade sensibilizasaun kona-ba Transportes seguru (terrestre, marítima no aero) ne’ebé seguru iha ba líder komunitária, estudante, ema ho defisiente no feto potensiál, sira munisípiu postu administrativu Atabae, Munisípiu Bobonaro.

Ministériu Transportes no Komunikasaun (MTK) liuhosi Gabinete Tékniku ba Jéneru no Inkluzaun Sosiál (GTGIS-MTC), halo sensibilizasaun ne'e ho objetivu prinsipál atu sensibiliza sidadaun sira, hodi nune'e bele promove transporte marítimu, terrestre, no aéreo ne'ebe inkluzivu,  no mós seguru ba ema hotu. ba líder komunitária, estudante, ema ho defisiente no feto potensiál.

Iha atividade ne’e, Diresaun Nasionál Transportes Terrestres (DNTT) hato’o aprezentasaun kona-ba seguransa rodoviária no importánsia atu respeita regra tráfiku hodi prevene asidente. Aleinde ne’e kona-ba Transportes seguru (terrestre, marítima no aero) ne’ebé seguru iha munisípiu Bobonaro.

Liuhosi atividade ida ne’e, MTK espera komunidade no estudante sira  iha koñesimentu kona-ba seguransa rodoviária, promove transporte ne’ebé segurú no inkluzivu, no hametin kooperasaun entre governu no komunidade. 

Partisipa iha sorumutu ne'e Aportil i.p, ekipa IGJIS-MTC, Autoridade Postu Administrativu Atabae, Komandante Adjunta Postu Atabae (PNTL), Xefe Gabinete SEI, sosiedade sivíl, estudante sira husi Postu Atabae, inklui entidade sira no parseria relevante sira seluk.

News Cover

Enkpontru Kordenasaun Entre Dnmtc Bobonaro Pam Bobonaro, Enjiñeru Mtk No Dntp Hodi Diskuti Kona-Ba Due Diligence Ba Projecto Desenvolvimento Fasilidade Transporte Publiku Terminál

Bobonaro, 03 de Agosto 2026 – PAM Bobonaro, Paulo Maia, simu audíensia husi Diretór Diresaun Munisipál  Transporte no  Komuniksões Bobonaro, Tomás Maia, ADB, ejiñero sira husi MTK Halo enkontru ho no Diretór Terras no propriedade no funsionário sira, iha gabinete PAM Bobonaro. 

Iha audíensia ne’e halo mós enkontru Kordenasaun no Konsulta kona ba Due Diligence ba Projecto Desenvolvimento Fasilidade

Projecto ida ne'e hala'o iha Novembru 2022 liu husi asistensia téknika ne’ebé fornese husi ADB hodi prodúz, Timor-Leste Public Transport Master Plan no Feasibility Study Report ne'ebé lansa iha 2024. Hodi kontinua projeto ba faze tuir mai, ekipa husi Ministériu s Transportes no Komunikasões ho ADB sei hala'o Due Diligence ba projeto refere hodi hare no konfirma preparasaun ba projeto (project Readiness). hafoin enkontru ekipa sira Vizita ba fatin hodi propoin lokalizasaun ba Terminal Maliana Tunubibi no Site Visit to Prose Location for Maliana interchange. 

News Cover

V-PM, MKAE, MTA, Francisco Kalbuady Lay Hatete Esperitu Servisu Nasaun Membru Cplp Sei Forte Liutan Bainhira Nasaun Membru Cplp Nia Kapasidade Atu Serbisu Hamutuk

Dili, 30 Jullu 2026 – S.E. Ministru Transportes no Komunikasoens, Eng. Miguel Marques Gonça;ves Manetelu Kinta ne’e partisipa Jantar Gala ba Ambito reuniau Ministro Turizmu no Ambiente Paise Lingua Portugés iha CCD.

S.E. Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Dato' Seri Francisco Kalbuadi Lay, iha nia diskursu hatete unidade komunidade paises lingua portugés (CPLP) sei sai forte liután bainhira ami nia kapasidade atu serbisu hamutuk,

“Durante Ita-boot nia estadia, Ita-boot bele aprende liután kona-ba Timor-oan nia espiritualidade, ami nia kultura, ami nia gastronomia, no maneira ne'ebé maka povu Timor-Leste simu sira nia belun ka maun-alin CPLP. Karik esperiensia ida ne’e bele kontribui hodi hametin liu tan lasu entre nasaun CPLP sira no inspira inisiativa kooperasaun foun ba benefisiu jerasaun futuru nian. Ami fiar katak futuru amizade CPLP nian sei sai forte liután bainhira nasaun membru CPLP nia kapasidade atu serbisu hamutuk, fahe koñesimentu, promove investimentu, no valoriza patrimóniu naturál, tasi nian, no kulturál ne'ebé CPLP iha priviléjiu atu husik hela ba jerasaun sira iha futuru” dehan V-PM, MKAE, MTA, Francisco Kalbuady Lay iha CCD.

S.E. V-PM, MKAE, MTA, Francisco Kalbuady Lay afirma Timor-Leste hola parte iha nasaun membru CPLP espera iha durante estadia iha Timor-Leste sei marka ho amizade no espíritu unidade ne’ebé karakteriza komunidade nasaun luzófona sira. 

News Cover

DNIK Halo Instalasaun Kabu Fibra Ótika Rai Okos Iha Kuluhun

Dili, 29 Jullu 2026 - Diretór Diresaun Nasionál Infraestrutura Komunikasaun (DNIC), Ministériu Transportes no Komunikasaun (MTC) Pedro Amaral, halo observasaun direta ba progresu serbisu instalasaun kabu fibra ótika rai okos iha área Kuluhun, Díli, hodi asegura katak implementasaun projetu ne'e lao tuir padraun tékniku, qualidade no seguransa ne'ebé estabelese ona.

Observasaun direta ne'e reflete kompromisu lideransa DNIC-MTC atu monitoriza no garante katak infraestrutura telekomunikasaun nasional dezenvolve ho efisiénsia, transparénsia no responsabilidade. Durante vizita ne'e, Diretor DNIC-MTC ko'alia ho ekipa tékniku sira kona-ba progresu obra, metodu instalasaun, no medida seguransa ne'ebé aplika durante serbisu iha terrenu.

Instalasaun kabu fibra ótika underground nu'udar parte husi esforsu Governu Timor-Leste atu moderniza infraestrutura komunikasaun nasional no hasa'e kapasidade rede internet no intranet iha rai-laran. Sistema kabu iha rai okos sei fó vantajen boot liu tanba bele minimiza risku estragus husi kondisaun klimátika, asidente no interferénsia externa, hodi garante servisu komunikasaun ne'ebé estável no sustentável ba tempu naruk.

Ekipa tékniku DNIC-MTC kontinua hala'o serbisu tuir padraun enjenharia no prosedimentu seguransa atu asegura instalasaun hotu remata ho qualidade aas. Serbisu ida-ne'e mós sei sai fundamentu importante ba expansaun rede fibra ótika nasional no suporta transformasaun dijitál Timor-Leste.

Diretor DNIC-MTC reafirma katak monitorizasaun direta ba projetu estratéjiku sira sei kontinua hodi garante implementasaun ne'ebé efisiente, pontual no tuir objetivu Governu atu hadi'a asesu ba servisu internet no komunikasaun dijitál ba komunidade no instituisaun públika sira iha nasaun tomak.

Instalasaun kabu fibra ótika underground iha Kuluhun hatudu Governu nia determinasaun atu investe iha infraestrutura dijitál moderna, hametin konektividade nasional no suporta dezenvolvimentu sosiol ekonómiku Timor-Leste liu husi teknolojia komunikasaun ne'ebé avansadu.

News Cover

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão Ofisialmente Lansa Servisu Komersiál Kabu Timor-Leste, Empreza Públika(CTL. E.P)

Dili, 28 Jullu 2026 – S.E. Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão akompaña husi Vise-Primeiru Ministru, Ministru Kordenadór Asuntu Ekónomiku, no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuady Lay, Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel marques Gonçalves Manetelu, Ministru Planiamentu no Investimentu Estratéziku (MPIE), Eng. Gastão Francisco de Sousa, Ministra Finansas, Santina Cardoso no Embaixadora Austrália iha Timor-leste Caitlin Wilson halo lansamentu ba iha servisu komersi’al Kabu Timor-Leste, Empreza Públika. (CTL.E.P).

Prezidente Konsellu Jerál atuál S.E. Ministru Transportes no Komunikasoens, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu hatete governu halo investimentu boot ba Kabu Timor-Leste tanba ne’e husu ba públiku liu-liu peritu timor-oan sira ne’eb’e matenek iha setor telekomunikasaun no IT, laos deit sira ne’ebé servisu iha governu nu’udar timor-oan kontinua hamutuk halo diskusaun oinsa ba oin ne’e. tuir mensajen husi Primeiru-Ministru nia oportunidade mak ohin lori vantajen, maibé lori mós dezafiu ba timor, tanba Hakat tan pasu foun liga seguransa sibernetika, liga ba krime sibernetika ho sasan sira ne’e hotu prosesu lao hela. 

Prezidente Konsellu Jeral esplika ministériu transportes no komunikasoen sei fornese internet ba instituisaun governu sira, kona-ba internet ba populasaun mai husi operadores telekomunikasaun  no ISP. 

“Hanesan ita temi bebeik kapasidade kabu vocus nia 27 tera bit, kapasidade kabu timor-leste tera bit 13.5, dadaun ne’e, kapasidade masimu internet ne’eb’e uja iha timor ne’e giga bit 40, siknifika katak ita nia rezerva internet ne’e boot tebes, agóra pergunta mosu se hanesan ne’e operadores sira persija hira depende ba merkadu sira sosa oituan, sosa barak depende ba merkadu, ha’u tenki esplika liu-liu  ita  nia populasuan enjeral ohin sua eselensia primeiru ministru nia diskursu hatete katak iha 2012 ita liberaliza setor telekomunikasaun ida ne’e atu dehan saida, ida ne’e atu dehan katak merkadu ne’e ita liberaliza fornesementu internet ba ita nia populasaun mai husi operadores telekomunikasaun TT, Telkomcel no Telemor sira no ISP hamutuk 20 sira mak sei fornese internet, ministériu transportes no komunikasoen sei fornese internet ba instituisaun governu nia, ministérium sira, instituisaun públiku sira ba too munisipiu no sei ba too mos postu bainhira fiu ne’e konektadu too iha postu ho suku sira nebe mak fiu nee liu ba ida ne’e responsabilidade MTC nia” esplika Prezidente Konsellu Jeral, CTL.EP. Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu.

S.E. Ministru Manetelu afirma autoridade komunikasoens sei kontinua halo diskusaun ho operadores sira hodi asegura katak internet tenki baratu duni ba populasaun, ho velosidade ne’ebé diak no ANC kontinua superviziona operadores telekomunikasaun no ISP sira iha supervizaun ministerium transportes no komunikasaun nia.

Embaixador Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson konsidera Kabu Timor-Leste hanesan  infraestrutura telekomunikasaun ne'ebé krítiku, ida-ne'e maka investimentu loloos iha futuru Timor-Leste nian, investe iha kresimentu ekonómiku, inovasaun, oportunidade ba edukasaun, servisu governu nian no oportunidade ba setór privadu no ba jerasaun sira iha futuru. apoia ekonomia dijitál moderna ida ne’ebé liga Timor-Leste, tantu liuhosi servisu eletróniku no komérsiu eletróniku, besik ba rejiaun no mundu tomak. Ida-ne'e sei ajuda ultrapasa esperiénsia no difikuldade sira to'o ohin loron kona-ba konetividade internet ne'ebé limitadu. 

S.E. Vise-PM, MKAE no MTA, Francisco Kalbuadi Lay, iha nia intervensaun hatete infraestrutura dijitál moderna importante tebes atu sustenta kresimentu ekonomia, atrai investimentu, hadi'a servisu públiku no loke oportunidade foun ba negósiu, edukasaun, saúde no inovasaun.

"Parabéns ba ita hotu iha serimónia lansamentu komersiál ida ne'e. hodi konekta Timor-Leste ba mundu no mundu mai Timor-Leste. Ha’u nu’udar Ministru Koordenadór bá Asuntu Ekonómiku sente onra no mós kontente tebes liuhusi lideransa Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão nian ho esforsu tomak husi Ministru Transporte no Telekomunikasaun no mós ita hotu,"dehan Vise-PM.

Enkuantu S.E. Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu hatete Ho satisfasaun ne’ebé boot tebe-tebes hodi halo lansamentu komersiál Kabu Timor-Leste no hahú operasaun komersiál liuhosi Sistema Kabel Submarinu Súl Timor-Leste nian.

"Ohin loron ida ne’ebé importante ba dezenvolvimentu ita-nia sistema nasionál telekomunikasaun nian. Iha Juñu 2024, ha'u iha ne'e iha Bebonuk hodi marka chegada hosi kabel fibra ótika submarinu dahuluk Timor-Leste nian. Ohin, ita hakat tan pasu importante ida ho inísiu operasaun komersiál patrimóniu nasionál ida-ne’e hosi Cabos de Timor-Leste ida ne'eb'e konfiável Fornese ba Timor-Leste asesu ba konetividade internasionál ne’ebé boot liu no tau baze ba servisu internet ne’ebé lais liu, konfiável liu no baratu liu" dehan PM Xanana.

S.E. Primeiru Ministru Xanana Gusmão afirma governu sei kontinua oferta hodi apoia dezenvolvimentu Cabo de Timor-Leste EP, dezempeña papél krítiku hodi asegura katak kabu ne’e sei funsiona ho efetivu, sustentável no hodi fó benefísiu ba povu timor. Ida-ne'e hotu kona-ba suporta infraestrutura dijitál ne'ebé reziliente ho konetividade ne'ebé konfiável ne'ebé sustenta kreximentu ekonómiku, seguransa nasionál no prestasaun servisu públiku no setór privadu.

News Cover

Governu kompremetidu sei halo alterasaun ba dekretu lei kona-ba tasa ba transportes públiku

Governu liuhosi S.E. Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, sesta ne’e simu audensia husi Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL) iha 24 Jullu 2026 iha gabinete Ministru Kaikoli Dili. 

Iha audiénsia ne’e S.E. Ministru Manetelu hatete nia simu audíensia husi EUTL bazeia ba petisaun ne’ebé mak EUTL hatama mai iha gabinete ministru MTK, hodi husu MTK atu koalia kona-ba tasa ba transporte públiku sira, ho nune’e gabinete MTK rekoñe katak preokupasaun públiku nia kona-ba tasa ho nune’e iha razaun duni atu hadia tuir nesesidade povu nia moris.

“Pedidu husi alin estudante sira hanoin katak atu hatur fila fali diploma ministerial uluk mas ohin ha’u hatete katak ita la fila fali ba iha ne’eba ona, ita revoga tiha ona liu-liu regulamentu sira ne’ebé atu regulariza kona-ba osan ne’e laho diploma tenki ho dekretu lei, tanba nemak ohin ha’u hatete katak sei iha ajustamentu ruma ba iha dekretu lei ne’e para halo alterasaun laos atu fila fali, hatur fila fali diploma ministerial ne’ebé maka vigora iha 2010 ne’ebé enjeral mak ne’e. katak iha konkordansia ba malu, ita sei ajusta sasan sira ne’e. Ami sei halo alterasaun maibé persija estudu ida klean, EUTL kontinua halo akompamentu ho nune’e bele halo ajustamentu” hatete Ministru Manetelu.

Ministru Manetelu afirma Ministeriu akompaña preokupasaun husi  sosiedade no públika sira inklui husi EUTL, MTK ho EUTL iha konkordansia ida katak fo tempu implementasaun lao ba maibé fo tempu depois momentu ida too ba karik, atu halo alterasaun, labele hetan tan reajen  ne’ebé persija tempu atu hare sasan lubuk ida tuir sirkuntansia sira ne’ebé mak iha, ho nune’e iha futuru mai bele akomoda buat ruma no buat seluk mak, Konkluzaun katak buat sira ne’ebé fó impaktu negativu ba ita nia populasaun jerál ba kareta nain sira, motor nain sira ita atu hare para depois halo ajustamentu ruma.

 

Portavóz EUTL Natalicio Nunes, ba jornalista sira afirma MTK ho EUTL konkorda ona atu halo alterasaun ba dekretu lei foun ne’ebé vigora hela maibé laos ba artigu hotu-hotu ba deit artigu ne’ebé la kondiz ho moris ekonomia povu nia

‘”Ohin ministériu transportes no komunikasaun konkorda ho EUTL no sidadaun hotu katak sei halo mudansa ka halo alterasaun ba dekretu lei foun ne’ebe vigóra hela, laos ba artigu hotu hotu mas ba artigu ne’ebé EUTL no ema hotu konsidera katak la kondis ho sidadaun baibain ne’ebé moris tuir ekonomi ida-idak nia ne’ebé moris lor-loron laiha rendimentu por kapitál ne’ebé maka diak. Entuan ida ne ita konsidera katak fó hela implikasaun ida ba povu sidadaun hotu-hotu  ne’ebé loron ida labele hetan rendimentu kapitál masimu hanesan ho ema riku sira no ema boot sira, entau ida nemak ohin hatoo para bele iha mudansa  liuhosi ministerium transport no komunikasaun bele halo mudansa ba dekretu lei ida ne’e”afirma Portavóz EUTL Natalicio Nunes

Portavóz EUTL nemos konsidera atu halo mudansa ba dekretu lei ne’e, para alende ministériu sei ba mós iha konsellu ministru atu bele fo apresiasaun, depois liu ba prezidente atu promulga, entaun persija tempu. EUTL konkorda ho ministeriu no husu ema hotu hotu atu akompaña katak sei iha mudansa ba alterasaun ba dekretu lei foun ne’e. tanba ida ne’e laos ejijénsia EUTL nia deit, laos estudante sira nia deit, maibé ema hotu ne’ebé sofre diretamenta ba aplikasaun tasa administrativa ne’ebé ema hotu sente, EUTL hein ministériu sei halo esforsu tomak ho nia ekipa tomak ho asesór jurikdiku sira para bele hadia dekretu lei ne’e.

 

Portavóz nemos rekoñe EUTL halo aprosimasaun ida ne’ebé mak mais persosivu Pasifika liu, hodi bele rezolve problema ida ne’e. Iha dekretu lei refere persija defini diak, siknifika laos ba problema hotu-hotu senhor ministru dehan la fo sai artigu por artigu mas konserteja saida maka dialogu ohin ne’e hare liu problema sira ne’ebé mosu iha dekretu lei ne’e. siknifika sei hare problema sira ne’ebé maka fixa iha lei ne’e, artigu ida ne’ebé mak implika liu fó prezuizu liu ba sidadaun baibain nia moris ida ne’e tenki hasai, hadia para ajusta tuir kondisaun ekonomia povu timor nia. 

Portavós nemos agradese ba Ministru Manetelu bele disponibilza nia tempu hodi halo dialogu ne’ebé saudavél ho EUTL ida ne’e nudar ezemplu ida ba ministru sira seluk karik iha problema ruma povu hakarak koalia direta tenki simu sira, para koalia ida nemak povu nia hakarak. Tanba diálogu ne’e ministru atende diak los, konversa ne’ebé ida saudavel tebes, edukativu, konstrutivu tebes EUTL nia hakarak mak ida ne’e. hanesa povu bainbain, hanesan EUTL ami nia hakrak mak ida ne’e. iha problema ruma ita bele halo diskusaun halo dialogu para atu bele fo solusaun ba problema ne’e. 

Atu informa katak Dekretu-Lei N.º 17/2026 kona-ba taxa ne’ebé aplika ba aktu no servisu ne’ebé administrasaun públika presta iha setór rodoviariu, Dekretu lei ne’e aprova iha loron 22 Abríl 2026 ne’ebé aprezenta hosi Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha konsellu, Ministru dekretu lei ne’e rasik aplika iha loron 10 fulan Juñu 2026, no promulga husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha kuarta loron 6 fulan maiu 2026. 

News Cover

MTK halo sensibilizasaun kona-ba seguransa transportes terrestre marítimu no aero ne’eb’e seguru ba komunidade maubara munisípiu likisa

Dili, 23 Jullu 2026 – Ministériu Transportes no Komunikasaun liuhosi Gabinete tékniku ba jeneru no inkluzaun sosiál halo sensibilzasaun (GTGIS-MTC), kinta ohin realiza atividade sensibilizasaun kona-ba seguransa transportes terrestre marítimu no aero ne’eb’e seguru ba komunidade maubara munisípiu likisa.

Sensibilizasaun ne’e ho objetivu atu hasa’e koñesimentu kona-ba seguransa rodoviária no transporte inkluzivu ba komunidade sira.

Atividade ne’e oficialmente ofisialmente husi Diretor-Jerál Transportes, Constantino Ferreira Soares. ne’ebé mos asume knaar nu’udar Prezidenti GTGIS-MTC. 

Iha atividade ne’e, Direção Nacional Transportes Terrestres (DNTT) halo mós aprezentasaun kona-ba seguransa rodoviária no importánsia atu respeita regra tráfiku hodi prevene asidente. 

Liuhosi atividade ida ne’e, MTK bele aumenta koñesimentu husi komunidade kona-ba seguransa rodoviária, promove transporte ne’ebé segurú no inkluzivu, no hametin kooperasaun entre governu no komunidade.

Sensibilizasaun ne’e hetan mós partisipasaun masimu husi autoridade lokál, ema ho defisiénsia, estudante sira, feto potensial, motorista sira, no komunidade.

News Cover

Enkontru revizaun no validasaun dadus ba Planu Médiu Prazu 2027-20230

Dili, 21 Jullu 2026 – Ministériu Transportes no Komunikasaun konvoka enkontru revizaun no validasaun dadus ba planu médiu prazu 2027-20230.

Iha enkontru ne’e marka mós prezensa husi Unidade planeamentu integradu, husi Ministériu Planeamentu investimentu no estrátejiku (MPIE). Enkontru ne’e halao tersa ne’e iha salaun enkontru MTK Kaikoli Dili.

Objetivu husi enkontru ne’e halo Aprezentasaun Dadus, Baseline, Indikadór no metas sira iha Setor Transporte no Komunikasoens ba Planu médiu prazu 2027–2030.

Liuhosi enkontru ne’e atu halo Validasaun no Harmonizasaun Dadus, Baseline, Indikadór no metas sira ba Setor Transporte no Komunikasoens. Liuhosi diskusaun Téknika, Klarifikasaun no Revizaun Finál Dadus atu prepara Submisaun Finál ba MPIE.

Planu médiu prazu sai hanesan guiaun ida atu orienta planu no programa governu nia, iha konstestu ne'e atu valida verifika bainhira dadus los no prioridade ne’ebé mak ministériu transportes no komunikasaun atu halo iha 2027-2030.

Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu hatete Semana hirak liuba ministériu haruka ona nova poliitik ba ministériu finansas tuir orientasaun Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

“Nova politika tenki alina ho planu mediu prazu 2027-2030 para depois ita hahu 2027, ita bele atinji metas hirak mak tau iha planu mediu prazu 2027-2030 ho razaun hirak nemak konsulta lubuk ida halo ona laos deit ba ministériu, maibé ba mós ajénsia autonoma sira, partisipa iha prosesu elaborasaun sira , ita atu halo apresisasaun de’it tanba aprezentasaun husi unidade planeamentu integradu MPIE dala ida ka dala rua iha ministériu finansas, metas sira ne’e atu atinnji 2030, bele hakat too iha ne’eba ka lae. tau buat ne’ebe maka rasionál duni, kuandu komité revizaun polítika aprova nova politika ne’e siknifika orsamentu laiha problema ”dehan Ministru Manetelu.  

Planu Mediu Prazu (PMP) 2027–2030 ba Setór Transportes no Komunikasaun nian foka liu ba modernizasaun infraestrutura, dijitalizasaun, no seguransa hodi apoia dezenvolvimentu ekonómiku nasionál.

Planu Médiu Prazu (PMP) 2027–2030 nian katak dokumentu estratejiku ida ne'ebé ho objetivu atu hatan ba nesesidade, prioridade, no dezafiu sosiál ho ekonómiku sira iha (2027–2030).

Iha kontestu governasaun nian (liu-liu iha Timor-Leste), planu médiu prazu sai hanesan ponte ne'ebé ligadu husi Planu Estratégiku Dezenvolvimentu (PED) ne'ebé naruk ba Planu Añual (Orsamentu Jerál Estadu) ne'ebé badak.

Objetivu Prinsipál husi Planu Médiu Prazu, Defini Prioridade Nasionál: foku ba setór sira ne'ebé presiza atensaun lalais iha tinan 2027-2030.

Alokasaun Rekursu ne'ebé Efisiente: Ajuda Governu atu fahe husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ho kalkuladu no la gasta arbiru.

Monitora no Avalia: Fasilita prozesu atu sukat avansu no susesu husi programa sira ne'ebé implementa.

Sostenibilidade Ekonómika: Hametin diversifikasaun ekonómika atu reduz dependénsia ba setór ida de'it (hanesan Oill & Gas).

News Cover

Ministru Manetelu halao enkontru integradu preparasaun OJE 2027

Dili, 21 Jullu 2026 – Ministru Transportes no Komunikasoens, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu tersa ohin halo enkontru preparasaun ba iha orsamentu jerál estadu 2027, no avaliasaun ezekusaun orsamentu 2026 iha salaun enkontru MTK Kaikoli Dili.

Objetivu Enkontru Enkontru ne'e hodi Avalia ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu (OGE) 2026 no identifika dezafiu implementasaun programa no atividade. Harmoniza prioridade no proposta programa ba preparasaun OGE 2027.  

Enkontru ne'e partisipa husi Diretór Jerál Administrasaun no Finansas, Aniceto Leto Soro, Diretór Jerál Transportes, Constantino Ferreira Soares, Diretór Jerál Komunikasaun, Ambrosio Amaral, Adjuntu Prosesu Disiplinár MTK, Manuel Luis da Silva,  Kargu Diretór Nasionál, no Kargu diretór Diresaun munisípiu Transportes Komunikasoens (DMTK)
 

News Cover

Governu sei reorganiza estasionamentu iha area cristo rei no fatin públiku sira iha Dili laran

Díli, 20 Julhu 2026 – Governu Liuhosi Ministru Administrasaun Estátal, Tomás do Rosário Cabral hamutuk ho Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias, Autoridade Munisípiu Díli (AMD), halao enkontru ho Diretór Diresaun Nasional Transportes Terrestres (DNTT), Nelson Sequeira Martins, Diretór DNTT, Nelson Sequeira Martinst, Xefe Departamentu Seguransa Rodoviariu DNTT, Americo Ribeiro, Tékniku DNTT, Anacleto Pereira Saldanha. hodi ko'alia kona-ba reorganiza estasionamentu iha area Cristo Rei no fatin públiku sira iha sidade Dili.

Pontu importante sira iha Enkontru ne’e, governu sei tau prioridade ba iha atu monta zona estasionamentu foun iha fatin sira ne'ebé estratéjiku, hodi hadi'a ordenamentu urbana no sistema transportes iha kapitál Díli, implementa sistema estasionamentu ho durasaun limitada no mós organiza fatin ba vendedór ambulante sira nune’e la bele okupa espasu públiku.

Planu reorganizasaun estasionamentu ne'e bazeia ba esforsu Governu nian hodi hadi'a ordenamentu urbana iha Kapitál Díli, liuhosi kolaborasaun interministeriál entre Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), liuhosi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Ministériu Transportes no Komunikasaun (MTC) liuhosi Diresaun Nasionál Transportes Terrestres (DNTT), no Autoridade Munisípiu Díli (AMD).