Notísia sira

News Cover

Diretór Jerál Administrasaun No Finansas Aniceto Leto Soro Abertura Formasaun Transporte públiku seguru”terrestre marítimu no aéreo ne’ebé inkluzivu”

Remexio, 29 Jullu 2025 – Formasaun ida ne’e organiza husi Grúpu Traballu Jeneru Inkluzaun no Sosíal Ministériu Transporte no Komunikasaun.

Formasaun ida ne’e hanesan sosializasaun ba funsionáiu públiku sira iha Postu Administrativu Remexio, komunidade, estudante sira no ema ho defisiensia, ho nune’e ema hotu bele asesu ba iha transporte públiku, terrestes, marítimu no aero ne’ebé inkluzivu no seguru. Aleinde nemos atu hapara violensia kontra feto, mane, labarik no ema ho defisiensia

Diretór Jerál Administrasaun No Finansas Aniceto Leto Soro, iha nia intervensaun hatete “ programa GTGIS “Transporte Publikus Seguru Terrestre, Maritimu no Aereo nebe inkluzivu ne’e tuir lolos iha ministeriu hotu2 tenki halo, tamba bele fo vantajeem di’ak ba ema hotu-hotu liu-liu ema defisiente sira, planu ida ne’e Governu nia planu, tamba ne husu ba parte hotu-hotu liu-liu liña ministériu sira iha obrigasaun kumpri no implementa Governu nia programa sira. Inklui Programa  Grupu de Traballu Jeneru no Inkluzaun Sosiál.

News Cover

AACTL Halo Auditória Ba Aeroportu Internasional Rota Do Sandalo Oecusse Ambeno

Oecusse, 22 Jullu 2025 – Ekipa Audit kompostu husi Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL), Autoridade Navegasaun Administrasaun Timor-Leste (ANATL) no Diresaun Nasionál Metereolojia no Geofizika tersa ne’e halo auditóriu ba Aeroportu Internasional Rota do Sandalo Oecusse Ambeno

 

Objetivu husi auditóriu ne’e atu halo Sertifikasaun Aeródromu AIOARS – Aeroportu Internasional Oe-Cusse Ambeno “Rota do Sândalo”. Prosesu ida ne’e marka pasu importante ida tan ba historia aviasaun civil Timor-Leste, nu’udar komitmentu Governu Timor-leste, liu husi Autoridade Aviasaun Sivil Timor-Leste  hodi garantia operasaun aeródromu ne’ebé seguru, no prinese rekezitus organizasaun Aviasaun Sivil Mundial (ICAO) liu husi emite certifikasaun ba operador aeroportu.

Prezidente AACTL Zezinho Antonio F. Gusmão hatete antes AeroDili iha Tinan kotuk, halo operasaun mai oecusse, AACTL, E.P. nu’udar reguladór hatur kedas ninia kompetensia hodi halo asesmentu Risku (risk assement)  iha fulan Abril 2024 antes operasaun komesa.

Asesmentu do Risku refere halao hodi asegura operasaun domestiku Aero dili ho aviaun Airbus A320 atu opera tama-sai husi aeroportu AIOARS ho seguru no prinese kondisaun minimu tuir padraun AACTL-ICAO. 

Asesmentu no Avaliasaun refere identifika problema/findings barak ne’ebé aeroportu ne seida’uk priense ba operasaun vo’o ne’ebé seguru no efisiente.

Problema ka finding sira ne’e krusiál tebes tamba ne’e AACTL, ezizi mesmu operasaun aero dili nu’udar operasaun domestiku de’it, maibe tenki prepara kondisaun minimu hodi garante operasaun ida ne’e.

Refere ba sentidu sira mensiona, iha lorom 19 de Maiu 2024, AACTL emite duni aprovasaun ba Aero Dili hodi halo vo’o dahuluk atu opera tama no sai husi aeroportu oecusse, maibé operasaun ida ne’e sujeitu ba limitasaun no kondisaun lubuk ida ne’ebé maka tenki kontinua hadia, liu-liu tenki prepara kondisaun ba prosesu sertifikasaun. 

Liu husi preparasaun ANATL-RAEOA nian, AACTL komesa nota katak, ANATL-RAEOA seriu duni hodi hatur komitmentu hodi prepara ba aplikasaun sertifikasaun, liu husi preparasaun protokolu koperasaun entre ANATL-RAEOA, fasilita ATS especial meeting entre AACTL no DGCA, hodi ko’alia kona-ba Oecusse Air Traffic zone, ATS coordination Procedure, inklui asisténsia tékniku no dezenvolvimentu flight procedure, aliende ne’e estabelese mos manuál Aerodromu, circular, prosedurs, survey Aerodrome chart A, Manutensaun jerál no kapasitasaun Rekursu Humanu iha nasaun Indonézia. 

Lidér Masimu AACTL ne’e reafirma waihira Konsellu Administrasaun AACTL atuál estabelese iha Fulan Abril 2025, konsellu ida ne’e mós tau priodidade ba sertifikasaun Aeroportu AIOARS, inklui aeroportu Suai nu’udar programa estratéjiku haktuir programa Governu Konstituisional da sia nian.

Ho nune’e, iha inisiu fulan Maiu 2025, AACTL wainhira simu expression of Interest ne’ebé submete husi ANATL-RAEOA, Konsellu Administrasaun-AACTL imidiatamente estabelese ekipa sertifikasaun AIOARS ne’ebe kompostu husi diresaun tékniku esensiál sira hodi komesa hahú prosesu sertifikasaun ida ne’e.

Depois iha dia 9 fulan Maiu 2025, AACTL haruka kedas karta Rekoñesimentu ba ANATL, inklui informa ANATL atu halo kompleta dukumentus balun ne’ebé sei’dauk submete, inklui finding balun husi Manuál sira ne’ebé atu aprova ho durasaun loron 30, ho nune’e wainhira ANATL, E.P. responde ba ezizensia ida ne’e iha fulan Maiu ikus tinan 2025, AACTL mós simu karta konvite husi ANATL-RAOEA hodi husu AACTL atu halo pre-audit hodi hare ANATL-RAEOA ninia preparasaun, ho nune  AACTL responde ba konvite refere hodi halo Pre-Audit iha loron 17 de Juñu to'o 20 de Juñu 2025, hodi asesu ba prontidaun operasionál, dokumentasaun, no sistema seguransa ANATL-RAEOA nian.

hafoin pre-audit AACTL hasai kedas relatoriu pre-audit nian, inklui rekomendasaun sira ne’ebé ezize ANATL-RAEOA atu kria Planu Asaun Koretiva (CAP), liu husi karta ofisiál ne’ebé haruka ba ANATL iha loron 02 de Jullu 2025.

ANATL, E.P. responde ho seriedade, no kria kedas Plano Asaun Koretiva (CAP) liu husi karta ofisiál iha data 07 de Jullu 2025, ho nune’e iha loron 15 de Jullu 2025 AACTL haruka fila-fali karta notifikasaun ofisiál ida ba ANATL hadi halo full audit ba aeroportu AIOARS.

lansamentu ofisiál Auditoria Kompletu (full audit) ne’ebé halao durante loron lima nia laran hahú husi loron 22-27 Jullu 2025, ho objetivu atu:

  • Verifika implementasaun  planu asaun koretiva (CAP) ne’ebé submete mai AACTL
  • Asesu konformidade ho CASR Part 139 no ICAO Annex 14
  • Evalua desempenho seguransa no maturidade SMS
  • Konfirma prontidaun AIOARS atu simu sertifikasaun formal

Auditoria ida ne’e sei abrange dokumentasaun, kualifikasaun pesoál, infraestrutura, servisu emérjensia, sistema iluminasaun no administrasaun aeródromu.

Zezinho Antonio F. Gusmão sublina tan katak sertifikasaun ida ne la’os foka de’it ba infraestrutura fízika, maibé husu mó bas ANATL-RAEOA atu demonstra kultura seguransa (Safety culture), responsabilidade institusionál, no jestaun perigu (hazard) ho proativu.

Tanba ne’e, kooperasaun totál, trasparénsia, no asesu livre ba dokumentu relevante no pesoál sira importante tebes durante auditoria ida ne’e.

Prosesu ida ne’e sei fó prova katak Timor-Leste sei kontinua tau prioridade hodi habelar kultura seguransa (Safety Culture) iha operasaun aviasaun nian, liu-liu sei tane a’as padraun aviasaun sivil no rekomedesaun ICAO nian.

 

News Cover

Primeiru-Ministru Abertura Reuniaun Daruak Koordenasaun Inter-Ministeriál Kona-Ba Adezaun Timor-Leste Ba Asean.

Dili, 28 Jullu 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu Segunda ohin, partisipa Reuniaun Daruak Koordenasaun Inter-Ministeriál kona-ba Adezaun Timor-Leste ba ASEAN.

Bainhira Timor-Leste hakbesik ba momentu istóriku ida—admisaun formál Timor-Leste nian ba Simeira ASEAN ba dala 47 iha loron 26 Outubru 2025

Komunikasaun Konjunta husi Sorumutuk Ministru Negosius Estranjeirus ASEAN nian ba da-58 reforsa kompromisu ida de'it husi ASEAN ba adezaun tomak Timor-Leste nian, rekoñese ita-nia dezempeñu ne'ebé metin iha pilár tolu Komunidade nian no operasionalizasaun Unidade Timor-Leste nian iha Sekretariadu ASEAN nian.

Reuniao mós ko'alia kona-ba importánsia husi koordenasaun ne'ebé besik entre Ministru Estranjeiru no Kooperasaun sira, no Ministeriu Asuntus Ekonomikus iha formulasaun no implementasaun prioridade ekonómika ASEAN nian. Apelu ba sinerjia ida-ne'e ho objetivu atu hametin efikásia inisiativa ekonómika sira ESCAN nian, liuliu iha kontestu ASEAN nian Vistu 2045, no reflete aprosimasaun integradu no intersetorial ne'ebé ita mós tenke adopta bainhira ita prepara ba adezaun tomak.

Timor-Leste nia adezaun akontese iha kontestu jeopolitiku ne'ebé kompleksu liu. Relatóriu foin lalais kona-ba tensaun fronteira entre Kamboja no Tailandia - agora dadaun iha mediasaun internasionál nia okos - fó-hanoin ita kona-ba importánsia husi prinsípiu esensiál sira ASEAN nian: pás, unidade, diálogu no rezolusaun pasifika ba konflitu sira. Prezidente Trump nia asaun atu promove hapara ahi hametin importánsia estratéjika ASEAN nian hanesan mekanizmu estabilizasaun rejionál ida.

News Cover

Ministru Manetelu Apresia Kompaña Loumardes 188 Ne’ebé Iha Interese atu Investe iha Setór Transporte Marítima

Dili, 24 Jullu 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, kinta ne’e simu audíensia husi kompaña Loumardes 188 husi Xina ne’ebé iha interese atu halo investimentu iha setór transporte marítima.

Tuir planu kompaña sei halo roo komersiál ne’ebé sei tula pasajeiru hamutuk lima nulu, roo ne’e rasik sei halo operasaun Likisa ba Ataúru aleinde nemos mós kompaña sei halo mini Portu ida ho nune’e roo ne’ebé kompaña hatama mai sei atraka iha portu refere. tuir planu mini Portu sei halo iha area Munisípiu Likisa.

Hafoin rona tiha kompaña sira nia hanoin kona-ba atu investe iha setór transporte marítima, Ministru Manetelu husu ba kompaña atu halo proposta ida ba Autoridade Nasional Lisensa Ambientál, kona- ba fatin ne’ebé kompaña identifika ona atu halo mini portu, ho razaun katak labele estraga biodiversidade tasi, tanba Timor-Leste nakonu ho riko soi iha tasi okos hanesan corál, ikan no seluk tan.

aleinde nemos persija halo kordenasaun ho diresaun terras no proprieridade kona-ba fatin ho nune’e iha futuru labele mosu dezentendimentu husi parte kompetente.

Diretora Kompaña Lourdes 188, Melilian hatete kompaña pronto koopera ho governu liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun kona-ba atu hatama roo mai Timor-Leste no kompaña rasik sei halo koordenasaun ho diresaun nasional transporte marítima, kompaña sei prepara dezeñu roo no portu ne’ebé sei halo iha Timor-Leste, kona-ba lisensa ambienál kompaña sei hatama proposta ba iha ANLA, bainhira hetan ona lisensa husi ANLA kompaña sei aselera servisu, hodi halo konstruksaun ba mini portu ne'ebe lokaliza iha munisípiu Likisa. roo refere sei halo iha Xina.

Ministru Manetelu iha nia intervensaun ikus hatete Governu apoiu inisiativa husi kompaña sira ne’ebé mak iha interese halo investimentu iha Timor-Leste, tanba investimentu hirak ne’e sei dudu kresimentu ekónomia nasaun nia, no sei fó servisu ba Timor-oan sira tanba ne’e governu sei apoiu total no husu ba kompaña atu halo kordenasaun ho liña ministerial sira ne’ebé mak iha relasaun servisu ho Ambientál, Turizmu, peska,  transporte marítima no autoridade lokál munisípiu Likisa.

Enkuantu roo komersial refere ne’ebé kompaña sei tula pasajeiru sira liu-liu turista sira ne’ebé mak hakarak explora turizmu Timor-Leste nia.

News Cover

Governu Autoriza Ministra Finansas, Santina J. R. F. Cardoso Halo Negosiasaun, Ba Kondisaun Espesífiku Sira Kona-Ba Emisaun Garantia Estadu Hosi Projetu Dezenvolvimentu Sentrál Fotovoltaika Solár Iha Laleia

Dili, 25 Jullu 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu. Partisipa reuniaun Konsellu Ministru sesta ne’e iha Palásiu Governu Dili.

Iha reuniaun ne’e Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru autoriza Ministra Finansas, Santina J. R. F. Cardoso, lori Estadu nia naran, hodi halo negosiasaun, ba kondisaun espesífiku sira kona-ba emisaun garantia Estadu to’o montante másimu dolár amerikanu millaun 80, hanesan parte ida hosi projetu dezenvolvimentu sentrál fotovoltaika solár iha Laleia, Munisípiu Manatutu. Garantia ne’e ho objetivu atu asegura kumprimentu ba obrigasaun Eletrisidade Timor-Leste (EDTL), hanesan estabelese ona iha Kontratu Sosa Enerjia ne’ebé asina ona ho konsórsiu promotór projetu nian.

Projetu ne'e sei implementa hosi konsórsiu ne'ebé kompostu hosi EDF Renouvelables International S.A.S. no husi I-Environment Investments Pacific Pty Ltd. Objetivu mak atu hasa’e kapasidade nasionál produsaun nian no distribuisaun eletrisidade, diversifika fontes enerjétika no insentiva utilizasaun teknolojia sustentável sira, ho foku ba potensiál enerjia solár nasaun ne’e nian. Inisiativa ida ne’e sei kontribui hodi kria sistema enerjétiku ida ne’ebé seguru, estável, no sustentável liu, lori benefísiu diretu ba populasaun no hodi insentiva dezenvolvimentu ekonómiku. Projetu ne’e lansa ofisialmente iha loron 22 fulan-jullu, durante serimónia komemorasaun aniversáriu EDTL nian ba dala 5.

News Cover

Ministru Manetelu Asina Kontratu Servisu Supervizaun Konsultan Ba Expansaun No Dezenvolvimentu Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato

Dili, 24 Jullu 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu asina kontratu servisu ho Lee Hee Joon nu’udar reprezentante Autorizadu husi Kompaña Yooshin Engineering Corporation ho JV Donsung Engineering, Co.Ltd, no Ilshin Engineering and Consultants, Co., Ltd no Keunjong Architects & Engineers Co., Ltd no sub-consultant ho Markim Timkor Lda no Jenetbi Gumer Unipesoal Lda, nu’udar Konsultan  supervizaun ba Dezenvolvimentu no Expansaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato.

Supervizaun Konsultan refere, sei superviziona espesífikamente servisu ne’ebé sei presta husi Waskita Karya (Persero), Tbk ba komponente sira hanesan runway, taxiway, apron no mos tore kontrolu Traficu (ATCT) ba Aereoportu International Prezidente Nicolau Lobato.

Haktuir ba responsabilidade kontratuál nian, mak hahú husi loron 14 sura husi loron ne’ebé asina kontratu, Konsultan supervizaun sei mobiliza enjineiru no espesialista save sira hodi hahú halo supervizaun ba servisu inisiál Waskita nian, liu-liu ba dezeñu báziku no dezeñu detailladu ba porsaun ne’ebé Waskita Karya mak sei presta.

Ho asinatura kontratu ba superviazun Konsulta nian, mak konklui ona prosesu ida ba faze inisiu husi komponentes Airside (expansaun pista, taxiway, apron no ATCT).

News Cover

Ministru Manetelu Partisipa Misa Bodas Prata Irma Da Virgem Do Monte Carmelo Vicaria Estrela Do Mar

Dili, 24 Jullu 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu partisipa selebrasaun misa Bodas Prata ba irmã nain haat husi kongregasaun Irma da virgem do monte Carmela Vicaria Estreal Do Mar Timor-Leste no Timor Osidentál NTT.

Misa refere prejide husi Bispo Dioseze Maliana Dom Norberto do Amaral iha Katedrál Dili.

Selebrasaun Bodas Prata ba Irmã nain haat mak hanesan, Irmã Lindalva Pereira Soares, HCARM,

Irma Manuela Oliveira Calado, HCARM, Irmã Teresa Verdiál de Sousa Gama, HCARM no Irmã Natalia do Menino 

Selebrasaun misa Bodas Prata ba irmã nain haat ne’ebé mak dedikasaun vida relijiosa durante tinan rua nulu resin lima nia laran

News Cover

Vise-PM, MAKE no MTA, Francisco Kalbuady Lay oferese Jantar ba iha Embaixadór United Arab Emirated, Abdullah Salem Aidhaheri.

Dili, 22 Jullu 2025 - Vise-PM, MKAE no MTA, Francisco Kalbuady Lay oferese Jantar ba iha Embaixadór United Arab Emirated, Abdullah Salem Aidhaheri, Diplomata ne'e vizita mai Timor-Leste Tuir Planu Embaixadór United Arab Emirated, Abdullah Salem Aidhaheri sei apoiu investimentu inklui sei loke dormitóriu femenina iha kapitál Dili liu-liu lokaliza iha Bairro-Pite

 

News Cover

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão To’o Hikas Mai Timor-Leste Hafoin Hala'o Vizita Ofisiál Iha Singapura.

Dili, 23 Jullu 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hamutuk ho membru governu balu simu Primeiru-Ministru Kayrala Xanana Gusmão iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, iha tuku 13:30 otl ho Aero Dili.

Primeiru-Ministru fila hikas mai Timor-Leste hafoin hala’o vizita ofiisiál iha Singapura.

PM Xanana akompaña hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Assuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay.

News Cover

Ministru Manetelu Parabéniza Ekipa Vollyból Feto Mtk Okupa Terseiru Lugar Iha Tasa Funsaun Públika 2025

Dili, 22 Jullu 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng Miguel Marques Gonçalves Manetelu tersa dader ne’e simu ekipa Vollyból MTK ne’ebé foin lais hetan terseira lugar iha Tasa Funsaun Públika.

Ekipa hirak ne’e entrega tasa ba Ministru Manetelu, no agradese ba Ministru Manetelu ne’ebé mak fó ona suporta moral bainhira ekipa sira kompete iha tasa funsaun públika.

Hafoin simnu tiha ekipa volleyból iha sala enkotru Gabinete Kaikoli, Ministru Manetelu parabeniza ekipa ne’e ho espéritu desportiva no iha vontade tomak hatudu jogu ne’ebé kualidade konsege okupa terseiru lugar iha tasa funsaun públika.