Notísia sira

News Cover

Delegasaun Ministério Transportes No Komunikasaun vizita Aeroportu Internastional Narita Japaun.

Tókyo Japaun, 20 Fevereiru 2026 – Governu lihosi Ministério Transportes No Komunikasaun halo vizita kortézia ba Aeroportu Internastional Narita Japaun ne’ebé simu direta hosi Senior Executive Officer, Kaichi Ookowara ho nia estrutura.

Antes halo tour haleu aeroportu, delegasaun Timor-Leste halo uluk enkontru ho Senior Executive Officer, Kaichi Ookowara ho nia estrutura, iha enkontru ne’e jerente sira iha hato’o benvindu ba delegasaun MTK nia, hodi halo mós aprezentasaun kona-ba servisu sira iha aeroprotu, hafoin ne’e delegasaun sira halo vizita ba iha torre ATC no Terminal 2.

Durante vizita jerente sira iha Aeroportu Narita, halo esplikasaun ba delegasaun husi Timor-Leste kona-bá funsionamentu Aeroportu refere, ho Nia fasilidades hirak ne’ebé eziste iha aeroportu inklui servisu ne’ebé mak sira halo durante ne'e.

Diretór Jerál Transportes no Komunikasaun, Constantino Ferreira Soares, reprezenta Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Gonçalves Manetelu hato’o obrigado wain ba Senior Executive Officer, Kaichi Ookowara ho nia estrutura nia disponibildade bele simu ona delegasaun MTK nia, hodi mai hare direta servisu sira iha aeroportu no fasilidade sira iha aeroportu narita rasik.

Haafoin enkontru delegasaun MTK kontinua halo vizita ba iha Torre ATC no vizita mós terminal dois ba pasajeiru sira. 

Delgasaun MTK kompostu hosi hosi Diretór Transportes no Komunikasaun, Constantino Ferreira Soares, Xefe Gabinete José da Costa, Prezidente Konsellu Administrasaun ANATL, E.P., Eng. Romualdo António Soares da Silva, Diretóra Unidade Estudu Planeamentu Infra-estrutura (UEPI ANATL), Eng. Antónia de Oliveira no reprezenta ADN

News Cover

Ministru Manetelu halo vizita ba iha Embaixada Timor-Leste iha Japaun

Japaun, 19 Fevereiru 2026 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Manetelu, ho delegasaun kompostu hosi, Xefe Gabinete José da Costa, Diretór Jerál Transportes no Komunikasaun, Constantino Ferreira Soares, Prezidente ANATL-EP, no Romualdo António Soares da Silva halo vizita kortézia ba iha embaixada Timor-Leste iha Tókio Japaun.

Iha vizita ne’e simu direta hosi Embaixadora Maria Terezinha da Silva Viegas, Konselleiru Embaixada Timor- Leste, Celio Moniz no Téknika Finansas Embaixada Timor-Leste, Faviola Henriques da Cruz.

Ministru ho delegasaun halo vizita ba iha Embaixada Timor-Leste iha ambitu serimónia asina kontratu ho empreza Toa Corporation kona-ba rehabilitasaun terminál pasajeiru foun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.

Ministru Manetelu agradese ba embaixadora, Maria Terezinha da Silva Viegas, bele simu delegasaun hosi Ministériu Transportes no Komunikasaun ho di’ak.  

Ministru Manetelu husu ba diplomata Timor-oan iha Japaun atu kontinua hametin parséria ne’ebé metin ho governu japaun.

Iha sorin seluk embaixadora, Maria Terezinha da Silva Viegas informa ba Ministru katak durante ne’e embaixada halao kooperasaun di’ak ho governu Japaun.

News Cover

Governu ofisialmente asina kontratu ho empreza Toa Corporation kona-ba  konstuksaun terminál pasajeiru AIPNL

Japaun, 20 Fevereiru 2026 – Governu Timor-Leste liuhosi Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu sesta ohin asina kontratu ho empreza Toa Corporation kona-ba konstruksaun terminál pasajeiru foun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.

Serimónia asinatura kontratu ne’e halo iha embaixada Timor-Leste iha Tokio Japaun. 

Embaixadora Timor-Leste ba Japun, Maria Terezinha da Silva Viegas sai sasin ba serimónia refere iha nia intervensaun agradese ba entidade hotu-hotu ne’ebé maka servisu makaas ohin bele realiza serimónia asinatura ne’e, no husu ba empreza Toa corporation atu halo obra ne’e tuir tempu no halo ho kualidade.

Iha sorin seluk Diretór TOA CORPORATION, Makoto hatete Projetu ba konstrusaun terminal aeroportu foun, hodi halo preparasaun bai ha simeira ASEAN tinan 2029 iha ne’ebé Timor-Leste maka sei sai uma nain, objetivu importante sira seluk - iha importánsia boot ba Timor-Leste. terminal ida ne’e sei sai odamatan ida ne’ebé aprezenta Timor-Leste ba mundu.

Tuir Diretor Senior Ezekutivu  empreza Toa, Katsuhisa KIMURA projetu ida-ne'e iha signifikadu espesiál. 

“Ami servisu ona iha Timor-Leste iha tinan pasadu, no ami kontente no orgullu bele hetan oportunidade atu servisu fali iha Timor-Leste. Liuhusi ami nia projetu sira iha pasadu, ami aprende buat barak kona-ba nasaun ida-ne'e no nia ema sira. Ami profundamente respeita espíritu maka’as no laran-di’ak povu timoroan nian iha respeitu aas liu"Dehan Diretor Senior Ezekutivu  empreza Toa, Katsuhisa KIMURA.

Katsuhisa KIMURA hatete sira iha kompromisu tomak atu hala'o projetu ida-ne'e ho kuidadu no responsabilidade ne'ebé maka'as liu. Seguridade, kualidade, no kompletasaun tuir tempu sei sai sira  nia prioridade prinsipál sira. Iha tempu hanesan, sei respeita kultura lokál, ambiente, no komunidade sira ne'ebé hale'u. sira sei servisu besik ho Kliente, Konsultór, no parseiru sira atu halo projetu ida-ne'e sai susesu”

Projetu ne’e mós simboliza relasaun amizade no kooperativa ne’ebé metin entre Timor-Leste no Japaun, empreza Toa reafirma sira nia kompromisu tomak ba susesu projetu ida-ne’e nian. sei halo di'ak liu sei entrega terminal aeroportu ida ne'ebé maka povu Timor-Leste bele orgullu, la'ós de'it ba Simeira ASEAN nian iha 2029, maibé ba tinan barak tuir mai.

Ministru Manetelu ho onra boot no ksolok simu empreza Toa corporation iha serimónia importante ne’ebé marka asina kontratu ba konstrusaun Terminál Pasajeiru Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato nian. Projetu ida-ne'e kompleksu duni. Edifísiu Terminal Pasajeiru nian maka komponente xave ida iha dezenvolvimentu no espansaun aeroportu.

“Kolaborasaun besik entre konsultór kontratór sira, enjeñeiru supervizór sira, autoridade aeroportu nian, no instituisaun governu relevante sira sei sai krítiku atu evita interupsaun téknika, prevene atrazu sira, no asegura katak komponente ida-idak aliña ho planu mestre jerál. Projetu ne’e reprezenta prioridade estratéjiku nasionál ida. Ida ne’e sei sai hanesan odamatan ba Timor-Leste, hasa’e konetividade, apoia turizmu, fasilita komérsiu, no hametin kresimentu ekonómiku, Halo projetu ida-ne'e tuir tempu, iha ámbitu, no tuir padraun kualidade aas liu maka responsabilidade fahe ida ne'ebé ita tenke simu hamutuk”dehan Ministru Manetelu

Iha okaziaun importante ida-ne'e, Ministru Manetelu lori governu Timor-Leste nia naran hakarak hato'o apresiasaun sinseru ba governu no povu Japaun nian, no ba Ajénsia Korporasaun Internasionál Japaun nian, (JICA) ba sira nia apoiu no parseria ne'ebé kontinua. Sira nia kontribuisaun dala ida tan hatudu lasu amizade ne'ebé metin entre nasaun rua ne’e nia.

“Ami fiar iha ita-boot nia matenek, profisionalizmu, no esperiénsia atu entrega projetu infraestrutura importante ida-ne'e ho padraun aas liu. Maski serimónia ne’e ohin akontese iha Japaun maibé nia impaktu sei sente iha Timor-Leste tomak” dehan Ministru Manetelu.

“Mai ita hakat ba oin hamutuk ho determinasaun, disiplina, no kooperasaun hodi garante realizasaun susesu ba projetu nasionál vital ida ne’e. Ida-ne'e ezije padraun enjeñaria avansadu sira, ezijénsia seguransa nian ne'ebé rigorozu, integrasaun sistema aeroportu nian no aderénsia tomak ba regulamentu sira aviasaun internasionál nian. Aleinde ne'e, serbisu tenke koordena ho kuidadu ho komponente sira seluk ne'ebé la'o hela iha dezenvolvimentu aeroportu nian, inklui sira ne'ebé hetan apoiu hosi ADB no DFAT, hodi garante interfase sira ne'ebé laiha problema no operasaun ne'ebé la interompe hosi aeroportu. Tanba ne'e, koordenasaun ne'ebé efetivu sei sai esensiál” afirma Ministru Manetelu.

Ministru Manetelu reafirma Kontratu ne’ebé ohin asina reprezenta la’ós de’it kompromisu legál ida, maibé vizaun ida ne’ebé fahe ba progresu, modernizasaun, no dezenvolvimentu ba tempu narukTimor-Leste nia.

News Cover

Governu agradese japaun liuhosi JICA nia apoiu ba iha Dezenvolvimentu infraestrutura sira ne’ebé estratéjiku iha Timor-Leste.

Toquio, Japaun 19 Fevereiru 2026 – Ministru Transportes no Komununikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu akompaña hosi Embaixadora Timor-Leste iha Japaun, Maria Terezinha da Silva Viegas hamutuk ho delegasaun kompostu husi Xefe Gabinete, José da Costa, Diretór Jerál Transportes no Komunikasaun, Constantino Ferreira Soares, Konseleiru Embaixada Japaun iha Timor-Leste, Celio Moniz da Silva, Prezidente ANATL Romualdu Soares. Halao vizita kortézia ba iha Kuartél Jerál JICA iha Toquio, Japaun. 

Iha vizita kortézia ne’e Ministru Manetelu hatete Vise Prezidente JICA, ANDO Naoki kongratula Timor-Leste nia adezaun ba membru ASEAN ba da-sanulu resin ida, japaun sai mós parseiru importante ida ba ASEAN, ne’ebé bolu ASEAN Plus Three (APT) mak estrutura koperasaun ida ne’ebé liga nasaun sanulu resin ida membru husi Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) ho nasaun tolu ne’ebé poderozu iha Xina, Japaun, no Koreia do Sul. ikus mai iha amerika no uniaun europeia. Durante ne’e sira akompaña prosesu sira ne’e.  

Ministru Manetelu afirma iha vizita nemos ko’alia mós kona-ba kooperasaun sira hanesan projetu Terminál ba Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.  Tanba nemak lori governu Timor-Leste nia naran agradese ba apoiu sira, ba kooperasaun sira ne’ebé husi JICA la’os de’it projetu aeroportu nia maibé projetu sira seluk ne’ebe halo iha tinan hirak liu-ba. Japaun liuhosi JICA iha tinan 2002 hadia irigasaun maliana I, iha setór transportes halo mós portu mahata iha oecusse, alargamentu ba portu Dili, no agóra lao dadaun hela ho projetu terminál aeroportu internasional prezidente Nicolau Lobato. maibé sira apoiu ita liuhosi grant atu konstroi terminál ba aeroportu internasional prezidente nicolau lobato Comoro Dili.  

Govenante nemis subliña ba futuru mai JICA sei ajuda tan Timor-Leste liuhosi kooperasaun ne’e. atu konstrui portu Kairabela iha posibilidade nomós sei ajuda atu alarga tan portu mahatta iha oecusse, tanba nemak governu agradese Japaun liuhosi JICA nia apoiu dezenvolvimentu infraestrutura sira ne’ebé estratéjiku iha Timor-Leste. 

“Liga ba konstruksaun terminál aeroportu internasional prezidente nicolau lobato, ha’u hato’o preokupasaun balu iha prosesu tenderizasaun balu ne’ebé halo iha japaun, prosesu ne’e lao ikus mai ita nia ekipa husi Timor-Leste kompostu husi Diretór Jerál Transportes no Komunikasaun, Prezidente ANATL ho ita nia reprezentante ida husi CNA sira mai hamutuk ho ekipa iha ne’e, loke proposta finansiál ba konstruksaun terminál ba aeroportu, preokupasaun nemak tanba iha kustu ne’ebé aprezenta husi kompaña ida ho naran Toa ne’e as liu, kustu ne’ebé ita preve tantu grant husi japaun nia nomos ida kontra partida husi estadu nia. 

osan ne’ebé ita prevee ne’e oituan liu, Maibé liuhosi negosisaun konsege redúz ka hatun osan ne’e tanba nemak ita informa ba malu tanba JICA maka finansia terminál ne’e tanba ha’u hatene sira mós hatene prosesu sira ne’e tanba prosesu iha japaun, maibé ha’u iha dever morál atu hatete ba vise prezidente JICA ho delegasaun husi JICA ne’ebé ohin iha ne’e, hatete katak prosesu mak ne’e. husi parte JICA, Japaun no Timor-Leste hotu-hotu kontente tanba finalmente mesmu prosesu ne’e lao naruk iha governasaun anterior nia tempu maibé ikus mai aban lokraik ita asina kontratu ba konstruksaun terminál aeroportu internasaional prezidente nicolau lobato” dehan Ministru Manetelu.

Ministru Manetelu mós reafirma governu nia pozisaun ligadu ho tempu ba konstruksaun ba terminál aeroportu, se bele termina iha mandatu Governu da-sia nia, JICA mós komprende situasaun sira ne’e, laos JICA mak kosntrui, laos governu mak konstrui, maibé kompaña ida manan nemak sei konstrui maibé iha terrenu ita koko atu halo kordenasaun para prosesu konstruksaun ne’e labele iha impedimentu ho nune’e iha tempu ne’ebé ita hakarak bele atinji ida ne’e

News Cover

Japaun Kontinua Hametin Kooperasaun Ho Governu Timor-Leste

Dili, 12 Fevereiru 2026 - Vizita Kortezia husi Embaixadór Japaun mai Timor-Leste Yamamoto Yasushi ba Ministru Transporte no Komunikasaun kontinua Hametin Koperasaun Bilateral

Embaixadór Yamamoto Yasushi, Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu Japaun nian ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste, ne’ebé simu pose iha loron 9 Janeiru 2026, hala’o vizita kortezia ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu. Embaixador ne’e hetan akompañamentu husi Sra. Tateno Minako, Terseiru Sekretáriu Embaixada Japaun nian.

Ministru Manetelu simu ho ksolok no hato’o parabéns ba Embaixadór Yamamoto ba nia nomeasaun. Sorumutu ne’e hala’o iha atmosfera kordiál no konstrutivu, reflete relasaun forte no kleur entre Timor-Leste no Japaun.

Diskusaun sira foka ba kooperasaun bilaterál ne'ebé la'o hela iha setór transporte nian, inklui kontinuasaun hosi projetu sira ne'ebé hahú iha embaixadór Japaun sira uluk nia okos. Atualiza mós kona-ba dezenvolvimentu Portu Mahata iha Oecussi no Portu Kairabela iha Vemasse, Baucau, no mós kona-ba investimentu privadu husi Tsuneishi – Timor Shipbuilding Company iha Laleia, Manatuto.

Ministru reafirma ninia apoiu tomak hodi fasilita investimentu sira ne’ebé la’o daudaun no iha futuru, hodi subliña sira-nia importánsia la’ós de’it ba dezenvolvimentu ekonómiku maibé mós ba esforsu konstrusaun Estadu nasionál. Hafoin Timor-Leste nia adezaun nu’udar membru plenu foun liu ba ASEAN iha 26 Outubru 2025, Ministru hato’o kompromisu nasaun ne’e nian atu hametin kolaborasaun ho Japaun, nu’udar parseiru prinsipál ida ba dezenvolvimentu ASEAN nian, partikularmente iha área dijitalizasaun, siberseguransa, no komunikasaun.

Embaixadór Yamamoto espresa nia apresiasaun ba Ministru nia ne’ebé simu ho ksolol no hato'o Japaun nia kompromisu ba kolaborasaun besik hodi asegura kompletasaun oportunu ba projetu sira ne'ebé hala'o daudaun, liuliu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato. Nia mós hato’o konvite ba Ministru atu vizita Embaixada Japaun iha Dili.

Ministru konklui hodi hato’o ninia agradesimentu ba apoiu kontinuadu husi Governu Japaun ba Timor-Leste iha setór transporte tomak no área dezenvolvimentu nasionál sira seluk.

 

News Cover

Governu Timor-Leste agradese ba povu no governu Japaun nia apoiu ba konstruksaun terminal AIPNL.

Dili, 09 Fevereiru 2026 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu Segunda ohin, halo enkontru ho Xefe Reprezentante JICA iha Timor-Leste, Daisuke FUKUMORI iha sala Gabinete Ministru Kaikoli Dili.

Ministru Manetelu lori Governu Timor-Leste nia naran hakarak hato’o agradesimentu ba povu no governu Japaun nia apoiu ba iha konstruksaun terminál pasajeiru Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.

“Uluk nanain, ha’u hakarak agradese ba governu Japaun no povu Japaun, liu-liu iha ba iha konstrusaun terminál pasajeiru aeroportu nian. Prosesu ne'e lori tempu naruk, maibé ikusmai ami hetan konkluzaun ida. Bazeia ba konvite, semana oin ha'u sei halo viajen ba Japaun hodi asina kontratu”dehan Ministru Manetelu.

Iha biban nemos governante ne’e hakarak agradese ba eis Xefe Reprezentante JICA Timor-Leste Ito Mempei no mós eis embaixadór Japaun Kimura Tetsuya, no ba sira-nia lideransa no mós embaixadór foun YAMAMOTO Yasushi. maske seida’uk hasoru malu ho embaixadór foun Japaun nia mai Timor-Leste, maibé fiar katak nia mós sei fó apoiu tomak ba prosesu sira-ne'e.

Xefe Reprezentante JICA iha Timor-Leste, Daisuke FUKUMORI agradese ba Ministru Manetelu nia lideransa  hodi kontinua halo kooperasaun di'ak ho governu japaun liuhosi JICA nomos agradese bele konvida ona JICA hodi mai halo enkontru Antes halo viajen ba Japaun.

News Cover

Grúpu traballu interministérial hahú halo kordenasaun servisu téknika ne’ebé foka ba konsolidasaun ciber-seguransa

Dili, 09 Fevereiru 2026 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, segunda ohin partisipa reuniaun Koordenasaun Téknika ,Grupu Traballu Interministerial ba Ciber Siguransa (GTICS), ne’ebé hala’o iha sala enkontru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Palásiu Governu, Díli.

Reuniaun ne’e ho Objetivu prinsipál halo koordenasaun, tuir orientasaun polítika IX Governu Konstitusionál nian, relasiona ho inplementasaun polítika nasionál atu fó briefing tékniku ne’ebé foka ba konsolidasaun Ciber-Seguransa hodi promove polítika nasionál seguransa hodi dezenvolve “Gap Analysis” iha âmbitu cibernétiku.

Reuniau ne’e prezide husi, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus Agio Pereira, reuniaiun ne’e, atu fahe prespetiva hosi membru Grupu Traballu Tékniku sira, hodi identifika lakuna sira hosi instituisaun sira no define prioridade sira, hodi dezenvolve estratéjia nasionál integrada Ciber-Seguransa tuir planu Governu nian. 

Membru Grupu Traballu Interministerial ba Ciber-Seguransa maka hanesan, Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), Ministériu Justisa,  Servisu Nasionál Intelijensia Estratéjika (SNIE), TIC TIMOR I.P., Autoridade Nasionál Komunkasaun (ANC), Polísia Sienstífika Investigasaun Kriminal (PSIK), no Banku Central Timor-Leste (BCTL)  

News Cover

Governu Lansa Fatuk Da-Huluk Kontruksaun Merkadu Ermera “Merkadu Foun Oportunidade Foun, Hodi Dezenvolve Ekonomia Lokál”

Ermera, 06 Fevereiru 2026 – Governu liuhosi Ministériu Komersiu no Indústria lansa fatuk da-huluk merkadu Gleno Ermera.

Vise-Primeiru Ministru Interinu, MKAE, no MTA atúal Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hamutuk ho vise Primeiru-Ministru Mariano Assanami Sabino no membru governu balu lansa fatuk da-huluk ba konstrusaun Merkadu Gleno, Munisípiu Ermera.

Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira hatete, ohin marka tan pasu ida ba Dezenvolvimentu Komérsiu iha Timor-Leste espesial ba povu iha Munisípiu Ermera.

"Merkadu foun Oportunidade foun ba dezenvolvimentu ekonomia lokál, ita tenke reforsa duni ita nia ekonómia lokal tanba dezenvolvimentu ekonómia nia baze mak fatór determinante  ba progresu hotu ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian." Dehan Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira iha nia diskursu hafoin tau primeira Pedra iha Gleno.

Vise-Primeiru Ministru Interinu, MKAE, no MTA, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha nia diskursu hatete Serimónia ida ne’e marka pasu importante ida esforsu Governu atu implementa Programa IX Governu Konstitusional ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, liu-liu iha área dezenvolvimentu ekonomiku lokál, fortalesimentu merkadu doméstiku, no hasa’e kondisaun moris komunidade rurál sira.

“Merkadu Gleno sei sai hanesan infraestrutura estratéjika ida ne’ebé suporta ligasaun entre setór agrikultura, komérsiu no ekonómia lokál. Governu iha konviksaun katak, merkadu ne’e sei kontribui ba hasa’e valór produtu lokál, promove produsaun nasionál, no kria oportunidade rendimentu no empregu ba povu iha munisípiu ermera” dehan Ministru Manetelu

Governante ne’e afirma Projetu ida ne’e reflete kompromisu Governu atu kontinua investe iha infraestrutura bázika no ekonómika iha munisípiu sira, hodi garante dezenvolvimentu inkluzivu, ekuitativu no sustentável, la konsentra de’it iha sentru urbana, maibé to’o ba komunidade rurál sira.

Iha oportunidade ida ne’e, Ministru Manetelu apresia no agradese ba Ministru Komersiu no Indústria, ba dedikasaun ne’ebé kontinua demonstra iha realizasaun prioridade Programa IX Governu Konstitusional, liuliu iha área komérsiu, industria no fortalese merkadu lokál.

Aleide nemos hato’o apresisaaun ba Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, ba papél importante ne’ebé dezempeña iha planeamentu, koordenasaun no implementasaun investimentu estratéjikus, hodi garante katak projetu hanesan Merkadu Gleno iha planeamentu ne’ebé sólidu, koerente no sustentável.

Governu espera katak prosesu konstrusaun bele hala’o ho responsabilidade no tuir padraun qualidade ne’ebé iha, hodi garante katak infraestrutura ida ne’e bele servi ba interesu públiku no ba gerasaun agora no futuru.

Governu hein katak Merkadu Gleno sei sai kontribuisaun konkretu ba dezenvolvimentu ekonómiku lokál no hasa’e moris di’ak liu ba populasaun Ermera.

Orsamentu ba konstruksaun merkadu Gleno, Ermera ho montante, dolar amerikanu $8.861.517,89, kompaña Henan Fifth Construction, Group Co., LTD(China) husi Xina maka sei halo konstruksaun ba merkadu Gleno, Ermera.

Partisipa iha lansamentu ne’e, membru governu, PAM Ermera, Diretór Munisípal Sira, Prezidente C-MCLN Ermera, Prezidente CCI-TL, Prezidente CCI-Ermera, Lidér Komunitáriu, Populasaun ermera, reprezentante komando PNTL Munisípiu Ermera, F-FDTL destaku munisípiu ermera, no entidade estadu sira.

News Cover

Governu Rekoñese Nesesidade Duni Kria Lei Konkorrénsia Atu Promove Kompetisuan Nebe Saudevael Iha Merkadu

Likisa, 05 Fevereiru 2026 - Vise-PM Interinu no Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku, no Ministru Turizmu Ambiente atúal Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu akompaña hosi Vise Ministru Komersiu no Industria, Augosto Junior kinta ohin hamutuk ho komisaun D parlamentu nasional ne'ebé trata ba Asuntu Ekonómiku, kontinua halo diskusaun  no aprovasaun ba Proposta Lei Konkorensia n.º 19/VI (2.ª), iha Salaun IADE, Munisípiu Likisa.

Diskusaun ba loron da-ruak ne'e kontinua halo diskusaun ba artigu 11 too artigu 19 no 20, iha diskusaun ne’e Ministru Manetelu afirma durante ne’e Indika katak bele mosu Pratika sira ne’ebé maka anti kompetisaun ka bele mosu monopoli merkadu.

“Hafoin Timor-Leste nia adezaun ba WTO no ASEAN ita iha nesesidade duni atu kria lei konkorr'ensia, atu promove kompetisuan ne'ebé saudevél, adezaun ba WTO ho ASEAN ema hotu preokupadu ho merkadu livre maka depois estadu labele halo intervensaun kolektiva ba merkadu, defini buat balu entaun ho adezaun ne’e merkadu livre, preokupasaun ita nia populasaun nomos polítiku sira iha rai laran hatete katak bele hamate no balu mós hatete ita hamate ona ita nia empresa timor-oan sira, lei ne’e mai atu regulariza promove kompetisaun ne’ebé saudavél para fó biban mós ba timor-oan sira, tanba iha intervensaun balu lei ne’e fó para oinsa ita defini regras no prosedimentu balu ne’ebé mak bele proteje ita nia kompaña nasional sira, neebé polítika mak ne’e loke kompetisaun maibé labele estraga merkadu”Ministru Manetelu afirma.

Governante ne’e subliña ohin preokupasaun deputadu sira nia mak ne’e duni, kbiit timor-oan nia , kbiit governu nia atu implementa lei ne ho di’ak.

“Tuir deputadu sira katak iha lei barak ne’ebé maka vigora maibé dalaruma mós iha implementasaun sempre iha laos problema de’it dalaruma la implementa, lei ida ne’e hanesan nesesidade ida, governu husu tempu tuir lei, loron 90 no depois lei ne’e tama ba vigór loron 180 governu tenki estabele entidade, nu’udar timor oan opstimismu katak ita bele, tanba timor-oan ne’e”Ministru Manetelu subliña

Nia hatete bainhira Timor-Leste hahú restaura independénsia iha 20 maiu 2002 ita dala ruma duvida ba kapasidade timor-oan sira tanba ita foin mak harii ita nia nasaun, maibé ohin loron ho joven sira ne’ebé maka halao sira nia estúdu iha rai liur fila mai Timor kontinua kontribui tanba nemak entidade ne’e ba futuru tenki mai duni hosi ema sira ne’ebé maka iha koñesimentu ne’ebé klean, professionál no matenek iha setór ne’e, importante ba governu maka oinsa kria entidade ida ne’e no oinsa mak entidade ne’e lidera husi ema ne’ebé maka nia koñesimentu iha area refere.

Ministru Manetelu ho esperansa lei refere iha diskusaun final aban sei prepara nia redasaun final, sei Haruka ba Prezidente Republika, José Ramos-Horta no fiar katak Prezidente sei promulga lei ne’e, ba governu tenki halo preparasaun, sura loron 180 tama ba vigór ho loron 90 fo governu tempu liu fulan ne’’e para atu halo preparasaun.

Lei Konkorrénsia ne’e ho objetivu atu estabelese kuadru legál ida hodi regula prátika konkorrensiál sira iha Timor-Leste, promove merkadu ida ne’ebé justu no transparente hodi nune'e sei kontribui ba kreximentu ekonómiku sustentável, ho promove ambiente negósiu ida ne’ebé atrativu liu, ba benefísiu konsumidór sira.

News Cover

MTK ho KSTL Buka Solusaun Ba Reklamasaun Kona-Ba Prosesu Retirasaun Funsionariu Públiku Ne'ebé Oras Ne’e Dadaun Servisu Hela Iha ANATL,E.P.

Dili, 03 Fevereiru 2026 – Diretór Jerál Administrasaun no Finansas, Aniceto Leto Soro akompaña hosi Diretora nasional rekursu umanus, xefe avaliasaun dezempeñu, promosaun no progresaun, asesór administrasaun finansas no transportes maritima gabineti DGAF. no Finansas MTK halao enkontru ho  Prezidente KSTL Almerio Villa Nova tersa ne'e iha sala enkontru DNMG Kaikoli DIli.

Objetivu husi reuniaun ne'e hodi buka solusaun ba reklamasaun kona-ba prosesu retirasaun funsionariu públik ne'ebé oras ne'e dadaun servisu hela iha ANATL,E.P. 

Retirasaun funsionáriu públiku husi ANATL,E.P mai Ministériu Transportes no Komunikasaun ba da-huluk iha 25 Outubru 2024 totál funsionárius hamutuk nain 24, enkuantu iha tinan 2026 nia laran sei halo tan retirasaun ba da-ruak hó totál funsionárius ema nain 65 (feto = 9,mane 56) razaun retirasaun ne'e bazeia ba lisensa sem vensimentu (LSV) iha limitasaun tempu bazeia ba Lei n.º 5/2009 de 15 de Jullu alterasaun ba dauluk ba Lei n.º 8/2004, de 16 de Juñu (Aprova o Estatuto da Função Pública) artigu 54° versiklu (1) Funsionáriu permanente ho servisu pelumenus tinan tolu bele hetan lisensa lahó saláriu to’o tinan rua, hosi diresaun servisu respetivu, renovável ba tinan ida, tuir termu sira ne'ebé sei regula hosi Governu.

Funsionáriu públiku hirak ne'e hahú sira nia lisensa sem vensimentu iha fulan Novembru tinan 2017 (Novembru 2026 halo tinan 9) viola ona artigu 54° hó razaun ANATL,E.P. 

MTK fó opsaun ba sira fila sai funsionárius públikus ou rezignaan husi funsionárius públikus. 

Iha reuniaun ne'e konfederasaun sindikatu Timor-Leste (KSTL) lori funsionáriu públiku sira nian aspirasaun hodi buka dalan molok foti disizaun.

Bazeia ba karta DGAF (ba ANATL,E.P. data 30 Jullu 2025, officio No. 211/MTC-DGAF/VII/2025 hó assuntu Pedido de retireda dos funcionários permanentes MTK, lisensa laiha saláriu, ne’ebé servisu iha ANATL, E.P.) wainhira termina lisensa sem vensimentu (LSV) mak fila (1 Novembru 2026).

Konfederasaun sindikatu Timor-Leste (KSTL) sei halo kordenasaun no diskusaun hó

parte ANATL,E.P. konaba assuntu refere bazeia ba Lei traballador numeru 4/2012.