Notísia sira

News Cover

PN Hahú Debate PPL OJE 2026

Dili, 05 Novembru 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, partisipa debate projetu proposta lei OJE 2026 iha Jeneralidade kuarta ne'e iha Parlamentu Nasional.

Debate iha faze Jeneralidade ne’e lidera hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, nomos hetan partisipasaun masimu husi membru governu konstitusional da-sia.

Primeiru Minsitru Kayrala Xanana Gusmão iha nia diskursu hatete governu nia dever no responsabilidade boot mai aprezenta proposta lei kona-ba orsamentu jerál estadu 2026

“Ho sentido boot kona-ba dever ho responsabilidade mak ha’u mai dirije ba ilustre audiência ida-ne’e atu apresenta Proposta Lei kona-ba Orçamento Geral Estado ba tinan 2026. La iha dúvida, ne’e hanesan momento-chave ida iha Estado nia moris. Debate kona-ba instrumento ida, liuliu, gestão financeira, ho nia estratégias ho escolhas políticas ba país, iha exercício democrático ida nebé halo discussão kona-ba escolhas hirak-ne’e. Tanba razão ida-ne’e, mak debate kona-ba Orçamento Geral Estado la’ós de’it sura números. Ita mai iha-ne’e atu fó sentido ba números hirak-ne’e no atu simu responsabilidade kona-ba investimentos, investimentos nebé atu contribui lori hadi’a ita-nia povo nia moris, atu hakbiit nia no desenvolve nia ho forma saudável, instruída no empreendedora”dehan PM Xanana iha debate PPL iha PN.

“Ita mai iha-ne’e atu implementa plano estratégico ida, ne’ebé traça tiha ona iha 2011, ho hanoin kona-ba continuidade iha políticas, projetos ho reformas, tanba ida-né mak única forma atu bele alcança visão kona-ba desenvolvimento nacional” tenik PM Xanana

Hafoin debate Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão kontinua rona intervensaun deputadu sira iha debate jeneralidade bá Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026, iha Parlamentu Nasionál 

Debate iha faze Jeneralidade ne’e lidera hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay.

News Cover

MAE Ofisialmente Entrega Karreta Ambulift Ba MTK

Dili, 04 Novembru 2025 – Ministru Administrasaun Estatál, ????́? ?? ????́??? ??????, entrega karreta ambulift ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, iha ambitu serimónia lansamentu sentru modernizasaun administrativu iha resintu MAE Kaikoli DIli.

MAE ofisialmente entrega karreta Ambulift ne’ebé sosa iha momentu vizita husi maktoban Sua Santidade Papa Francisco iha Timor-Leste ba Ministériu Transporte no Komunikasaun, tuir pedidu husi MTK ne’ebé hetan autorizasaun husi Primeiru Ministru, hodi fasilita servisu ANATL, E.P nian, espesifikamente atu fasilita ema ho kondisaun fiziku espesiál no ema moras grave sira.

Serimónia ne'e marka prezensa husi Reprezentante Rezidente UNDP, Katyna Argueta, Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Jacinto Rigoberto no Sekretaris Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Mateus W. dos Santos Tallo.

Entretantu, iha serimónia ne’e hetan partisipasaun masimu, husi Xefes Gabinete, Embaixadores, Ajénsia Internasionál, Prezidente Autoridade Munisipál 12, Prezidente Autoridade Administrativa Ataúro, Diretores-Gerais no Diretores-Nacionais husi Ministériu Justisa no Ministériu Transporte no Komunikasaun, Diretór Ezekutivu TIC TIMOR, I.P. no Diretores-Gerais, Diretores-Nasionais, Xefe-Departamentu no funsionáriu tomak husi Ministériu Administrasaun Estatal, no Konvidadu sira hotu.

News Cover

CTL -EP - TELIN Kolabora Hodi Esplora Oportunidade Foun Ba Konetividade Global Iha Futuru

Jakarta, 29 Outubru 2025 – Kabu Timor-Leste Empreza Públika (CTL-EP) kuarta ne’e asina MoU ida ho Telkom Indonesia International (TELIN). 

Serimónia asinatura MoU ne’e asina husi Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika (CTL-EP) atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, no Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba iha Edifisiu Sentrál TELIN Indonesia. Jl. Gatot Subroto No.kav. 52, Jakarta ·

iha serimónia asinatura ne'e Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-leste akompaña husi Embaixadór Timor-Leste ba Jakarta, Roberto Sarmento de Oliveira Soares, Kordenadór Jerál Kabu Timor-Leste, Pedro Lay, Prezidente ANC-IP, Flávio Cardoso Neves, Diretór Ezekutivu TIC-TIMOR-IP, Venancio Pinto, Asesór tékniku Ministru MTK, João Olivio Freitas, no Sekretária segundu Embaxadór Timor-Leste iha Jakarta, Joanico Sarmento Gomes, husi akompaña husi CEO Telkomcel Timor-Leste, Benedictus Ardiyanto Priyo no direjente sira husi TELIN.

Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hatete MoU ida ne’e reflete kle'an espíritu kolaborativu, Ida ne'e onra boot tebes ba Empreza rua ne’e. iha ne'ebé empreza estatál rua husi Timor-Leste no Indonézia haree formasaun parseria importante ida ba futuru dijitál Timor-Leste nian. 

“MoU ida ne’e nu’udar kapítulu foun ida iha Timor-Leste nia istória. Iha loron domingu foin lais ne’e, mundu haree Timor-Leste nia admisaun formál nu'udar membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN). Ida ne'e sai nu'udar momentu estraordináriu ida ba orgullu nasionál - kulminasaun ba tinan dedikasaun no kompromisu maka'as ba futuru ida-ne'ebé prosperu. Timor-Leste viajen hamutuk iha ASEAN nia laran agora ofisialmente hahú ona” dehan Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika, Eng. Miguel Manetelu.

“Memorandu Entendimentu ne’ebé asina entre empreza estatál rua, CTL no TELIN, la’ós de’it dokumentu kooperasaun ida—ne’e hanesan ponte ida. Ponte ida ne’ebé liga povu rai rua ne’e nia, no ida ne’ebé liga Timor-Leste ba fuan dijitál ASEAN no mundu nian. Ponte ida ne'ebé harii hosi kooperasaun sira hanesan ne’e no hetan forsa hosi korrente espíritu progresu nian ne'ebé fahe. Parseria ida-ne'e nia ámbitu maka estratéjiku no vizionáriu. Hamutuk, ami iha kompromisu atu kolabora iha dezenvolvimentu sistema kabu submarinu bilaterál ida. Ida-ne’e la’ós de’it projetu infraestrutura ida—ida-ne’e hanesan koluna vertebra ba Timor-Leste modernu ida, besik” dehan Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika iha nia diskursu iha ambitu selebrasaun asinatura MoU iha Jakarta Indonézia” nia hatutan.

Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba iha nia diskursu hatete Telin nia kompromisu kolabora ho CTL-EP hodi esplora oportunidade global iha futuru.

“Ida-ne’e hatudu ami-nia kompromisu atu investe la’ós de’it iha infraestrutura ka hardware, maibé mós iha konstrusaun rede foun ida ba progresu liután iha Timór-Leste. Tanba ne’e, iha Telin, ami apoia maka’as no hetan inspirasaun husi governu Timor Leste nia inisiativa atu harii la’ós de’it nasaun ida ne’ebé iha ligasaun, maibé nasaun ida ne’ebé iha ligasaun globál. Liu husi MoU ida ne’e, Telin ho CTL kolabora hodi esplora oportunidade foun ba konetividade global iha future” tenik Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma

“Hamutuk, ami sei foka ba harii infraestrutura kabu submarinu no harii kapasidade sira iha CTL liuhosi transferénsia koñesimentu bazeia ba ami nia esperiénsia harii infraestrutura, partikularmente kabel submarinu globalmente. Agora daudaun ami iha liu kilómetru 250,000 hosi kabel submarinu, ne'ebé hale'u ona mundu dala lima. Segundu, ita hakarak hadia kualidade internet no siberseguransa iha Timor Leste. Ida ne’e mós ami nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL iha ne’ebá. Tanba ita hatene katak ida-ne'e maka era internet, seguransa, seguransa internet, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot. Terseiru, ami hakarak enkoraja transformasaun dijitál iha Timor Leste” afirma Budi Satria Dharma

TELIN nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL iha Timor-Leste. Tanba TELIN hatene katak ida-ne'e maka era internet, seguransa, seguransa internet, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot. no enkoraja transformasaun dijitál iha Timor Leste.

Telin iha nafatin kompromisu maka’as atu fó apoiu ba Timor-Leste atu hetan konetividade globál no garante katak kreximentu dijitál iha Timor-Leste sai reziliente ba beibeik, sustentável, no prontu atu hasoru dezafiu sira iha futuru. 

Kabu bilaterál ne’e sei sai hanesan ligasaun direta, reziliente, no ho kapasidade aas entre nasaun rua, enkuantu reforsa Timor-Leste nia papél iha arkitetura dijitál ASEAN nian. Maibé, parseria ida-ne'e la'o liu konstrusaun kabu ida. Ida-ne'e mós kona-ba hakbiit povu rai rua ne’e nia. Kolaborasaun ida-ne'e hamriik iha pilar estratéjiku tolu: 

Primeiru, jestaun kabel submarinu no transferénsia koñesimentu. Aleinde dezenvolve projetu kabel bilaterál, MoU ida-ne'e mós foka ba harii kapasidade nasionál no perísia ne'ebé presiza atu jere infraestrutura komunikasaun krítiku ida-ne'e. Segundu, dezenvolvimentu internet no siberseguransa. 

MoU fornese ida ne’e nu’udar oportunidade ida atu aprende hosi TELIN nia esperiénsia iha dezenvolvimentu ekosistema dijitál ida ne'ebé reziliente no seguru— ida ne'ebé proteje dadus nasionál no apoia kreximentu ekonómiku dijitál sustentável.

Terseiru, transformasaun dijitál no dezenvolvimentu infraestrutura. CTL rekoñese katak infraestrutura komunikasaun sira forma fundasaun ba Timor-Leste modernu ida. Tanba ne'e, CTL no TELIN tenke serbisu hamutuk atu asegura katak kada pasu dijitál ne'ebé foti fó benefísiu tanjível ba sidadaun rai rua ne’e nai—husi e-government no edukasaun dijitál to'o haburas inovasaun no empreendedorizmu.

Iha kolaborasaun ida-ne’e, TELIN nia abordajen reflete sinseridade no vizaun nobre—ida ne’ebé haree dook liu númeru no lukru finanseiru, ba orizonte luan liu kona-ba harii nasaun no dezenvolvimentu umanu. TELIN la haree ida-ne’e hanesan tranzasaun negósiu de’it, maibé hanesan parseria entre nasaun rua. Ida-ne'e maka espíritu solidariedade nian ne'ebé loos—espíritu parentesku nian, espíritu kooperasaun mútua. Nune’e mós haree TELIN la’ós de’it hanesan CTL nia parseiru negósiu, maibé mós hanesan maun-boot no belun loloos iha Timor-Leste nia jornada dezenvolvimentu nasionál.

parseria ida-ne’e entre CTL no TELIN—ne’ebé estabelese lakleur hafoin TimorLeste nia admisaun nu’udar membru ASEAN ba dala 11—simboliza inísiu foun ba TimorLeste: era konektividade, dezenvolvimentu aseleradu, no integrasaun rejionál. CTL agradese ba TELIN nia kooperasaun besik ho CTL bainhira la’o ba oin hamutuk ho kompromisu ne’ebé fahe no objetivu komún. Agora, ho onra boot, ha’u konvida distintu Sr. Budi husi TELIN atu hamutuk ho ha’u asina Nota Entendimentu ida-ne’e.

News Cover

Timor-Leste – Malázia Asina Mou Hametin Relasaun Bilaterál Iha Setór Telekomunikasaun Ne’bé Krítiku No Transformativu Futuru Dijitál

Kuala Lumpur, Malázia, 26 Outubru 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu  asina nota entendimentu ho Ministru Komunikasaun Malázia nian Datuk Ahmad Fahmi Bin Mohamed Fadzil akompaña Vise-Ministru Komunikasaun.

Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun, rekoñese liuhosi asina MoU ida ne’e sei harii ponte amizade no kooperasaun ida ne'ebé metin liután entre  nasauun rua ne’e nian. Timor-Leste valoriza tebes relasaun amizade ne’ebé eziste no metin ho Malázia, no agradese liuliu ba Malázia nia apoiu metin ba Timor-Leste nia viajen ba integrasaun ASEAN. Parseria ida-ne'e maka testamentu ida ba solidariedade nudar nasaun membru ASEAN.

Ministru Manetelu agradese ho laran tomak ba Ministru Fahmi ba nia lideransa no apoiu hodi orienta ekipa tékniku sira hosi MoC no MTC atu serbisu hamutuk besik, hodi permite atu hala'o lalais diskusaun sira MoU nian. Governante ne’e kontente ho esforsu ida-ne'e lori ba endosu susesu ohin nian—ne'ebé hetan iha menus husi fulan ida dezde diretiva ne'ebé fó durante enkontru bilaterál entre Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Yang Amat Berhormat (YAB) Dato' Seri Anwar Bin Ibrahim, ne'ebé Ministru Fahmi no ha'u hetan onra atu asiste iha Ofisiál Amat (BYA) nian Vizita mai Timor-Leste.

Ida-ne'e hanesan onra boot ida no ksolok boot ida atu iha ne'e iha Kuala Lumpur, sidade ida ne'ebé simboliza dinamizmu no progresu. Lori Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia naran, 

“Ohin, ita halibur la'ós de'it atu asina dokumentu ida, maibé atu harii ponte amizade no kooperasaun ida ne'ebé metin liután entre ita-nia nasaun rua. Ami iha Timor-Leste valoriza tebes relasaun amizade ne’ebé eziste no metin ho Malázia, no ami agradese liuliu ba Malázia nia apoiu metin ba ita-nia nasaun nia viajen ba integrasaun ASEAN”dehan Ministru Manetelu iha serimónia Asina MoU ho Governu Malázia

Parseria ida-ne'e maka testamentu ida ba solidariedade ne'ebá. Ha'u hakarak agradese ho laran tomak ba Ministru Fahmi ba nia lideransa no apoiu hodi orienta ekipa tékniku sira hosi MoC no MTC atu serbisu hamutuk besik, hodi permite ami atu hala'o lalais diskusaun sira MoU nian. Ha'u kontente atu nota katak esforsu ida-ne'e lori ba endosu susesu ohin nian—ne'ebé hetan iha menus husi fulan ida dezde diretiva ne'ebé fó durante enkontru bilaterál entre Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Yang Amat Berhormat (YAB) Dato' Seri Anwar Bin Ibrahim, ne'ebé Ministru Fahmi no ha'u hetan onra atu asiste iha Ofisiál Amat (BYA) nian Vizita mai Timor-Leste.

“Memorandu Entendimentu ne’ebé ita atu asina kona-ba Kooperasaun iha Ámbitu Telekomunikasaun nian hanesan pasu markante ida. Ida-ne'e muda ita-nia relasaun bilaterál sira ba setór ida ne'ebé krítiku no transformativu---futuru dijitál. Ami rekoñese katak infraestrutura telekomunikasaun nian ne'ebé metin, modernu no seguru maka hanesan ruin kotuk ba dezenvolvimentu nasionál, kreximentu ekonómiku, no integrasaun rejionál ne'ebé efetivu” afirma Ministru Manetelu

MoU ida ne’e hanesan enkuadramentu ida husi ambisaun ne’ebé fahe. Ida-ne'e loke dalan ba parseria ida ne'ebé komprensivu ne'ebé sei:

Ida ne'e nu'udar enkuadramentu ida ba ambisaun ne'ebé fahe ba malu. Ida ne'e loke dalan ba parseria ida-ne'ebé komprensivu ne'ebé sei haree ita: 

 1. Troka koñesimentu no espesializasaun téknika, harii kapasidade ba ita-nia instituisaun no povu. 

 2. Fahe prátika di'ak liu iha polítika regulador sira, asegura katak ita-nia enkuadramentu sira kondusivu ba kresimentu no inovasaun. 

 3. Promove kolaborasaun entre ita-nia lider sira, ofisiál sira, no peritu tékniku sira liuhosi troka no programa konjunta sira. 

 4. Promove peskiza, dezenvolvimentu no inovasaun hodi asegura katak ita la'ós de'it partisipante, maibé kontribui ativu ba ekonomia dijitál global.

Ba Timor-Leste, kooperasaun ne’e hanesan oportunidade estratéjiku ida. Ida-ne'e aliña ho perfeitu ho Timor-Leste nia objetivu dezenvolvimentu nasionál sira hodi taka divizaun dijitál, hasa'e konetividade ba nia sidadaun sira, no kapasita Timor-Leste nia ekonomia liuhosi transformasaun dijitál. Potensiál ba benefísiu mútuo maka boot tebes husi hasa'e konetividade transfronteirisu to'o fasilita parseria sira entre Timor-Leste nia reguladór telekomunikasaun sira, operadór sira, no autór sira indústria nian. Enkuantu MoU ida-ne'e, hanesan hateten ho klaru, hanesan rejistu ida kona-ba ami nia intensaun sira no la'ós tratadu ida ne'ebé legalmente vinkulativu, ida-ne'e maka deklarasaun ida ne'ebé maka'as kona-ba Timor-Leste nia kompromisu mútuo. Ida-ne'e maka promesa ida ba ami-nia povu sira katak ita sei serbisu hamutuk, iha espíritu resiprosidade no benefísiu mútuo, hodi aproveita kbiit teknolojia nian ba futuru ida ne'ebé prósperu no ligadu liu.

Tan ne'e, mai ita uza parseria ne'e nu'udar baze. Mai ita serbisu maka'as hodi tradús ita-nia intensaun atu fahe ba projetu konkretu no rezultadu signifikativu ne'ebé ita-nia empreza no komunidade sira sei sente. Iha enserramentu, ha'u hakarak agradese fali ba nia Exelensia Ministru Fahmi no Governu Malazia ba imi-nia lideransa hodi halo parseria ida-ne'e sai realidade. Ha'u nakonu ho optimizmu boot ba buat ne'ebé ita sei hetan hamutuk. Agora ha'u hein atu hamutuk ho imi, Ita-Boot nia Exelensia, atu asina formalmente Memorandu Entendimentu ida-ne'e.

News Cover

Ministru Manetelu Halo Teste Drive Ba Kareta Automátika Ne’ebé ho Sistema Teknolojia Autopilotu

Beijing, 16 Outubru 2025 - Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu hamutuk ho ekipa Ministériu halo test drive ba karreta automátika ne’ebe ho Sistema teknolójia autopilotu iha Beiron Etrong International Exhibition & Convention Center, Beijing – Xina.

Iha sesaun test drive ne’e, Ministru Manetelu hamutuk ho Asesor Prinsipál ba Autoridade Nasional Teknolójia, Jose Lay koko karreta ne’ebe lao autopilotu iha estrada Beijing hodi hatene teknolójia ne’ebe promove dezenvolvimentu tipu indústria foun iha automotivó.

Husi kareta ho Sistema Intelligent Connected Vehicles hatudu katak ho avansu teknoljia ne’ebé Xina hatudu liuhosi ezibisaun ne’e hatudu Xina nia dezenvolvimentu teknoljia laís tebes no Xina lansa iha New Enegy Vehicles in the AI Era, hanesan saida mak lidér hosi kompaña automotíva Xina sira hateten iha sira nia preokupasaun kona-ba teknolójia ne’ebe lori mundu ba oin.

News Cover

Ministru Transporte No Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu Lidera Enkontru Preparasaun Konaba Ezekusaun OJE 2025 No OJE 2026

Dili, 21 Outubru 2025 - Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu akompaña husi  Xefe Gabinete MTK José da Costa, konvoka enkontru ho Diretór Jerál Transporte no Komunikasaun, Constantino Ferreira dos Santos, Diretór Jerál Administrasaun Finansas, Aniceto Leto Soro, Diretór DNLAP, Nuno Alves da Costa, Xefe Gabinete Planeamentu Polítiku Kooperasaun Fernando Cruz, Diretora Nasional Orsamentu no Jestaun Finanseira no Xefe Planeamentu MTK, Marcal Pinto.

Objetivu husi enkontru ne’e atu halo preparasun no halibur informasaun atu fornese ba komiasaun E bazeia ba audiensia tersa horseik nian. 

OJE 2025 Ministériu Transporte no Komunikasaun sei halo konstruksaun ATCS sanulu resin ida iha Kapitál Dili, konstruksaun Halte bus, konstruksaun portu Cairabela Vemase Projetu kontrapartida no seluk tan.

News Cover

Komisaun C No D Parlamentu Nasional Marka Audíensia Ho Ministériu Transporte No Komunikasaun.

Dili, 22 Outubru 2025 – Komisaun C Parlamentu Nasional hanesan komisaun ne'ebé responsábilidade ba asuntu finansa públika no ekonomia, hanesan ezamina orsamentu jerál estadu no kontrola ezekusaun orsamentu. Komisaun ne'e mós halo fiskalizasaun ba iregularidade ka ezersísiu orsamentu, no Komisaun D Parlamentu Nasionál mak komisaun ne'ebé trata asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu, Komisaun ne'e responsávele ba diskusaun orsamentu no lei sira ohin Audíensia ho Ministériu Transporte no Komunikasaun iha sala plenária parlamentu nasional.

Iha Audiénsia ne’e Ministru Manetelu esplika detaillu programa prioridade sira ne’ebé mak MTK trasa tiha ona, nomos ejekusaun ba OJE 2025 aleinde ne’e halo mós aprezentasaun programa MTK nia iha OJE 2026.

Iha audíensia ne’e Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves akompaña husi Xefe Gabinete MTK José da Costa Diretór Jerál Administrasaun Finansas, Aniceto Leto Soro, no Xefe Gabinete Planeamentu Polítiku no Kooperasaun Fernando Cruz.

 

News Cover

Konsellu Ministru Autoriza Ministru Manetelu, Asina MoU Ida Entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste No Governu Malázia Kona-Ba Kooperasaun Iha Ámbitu Telekomunikasoins.

Dili, 22 Outubru 2025 – Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministrus ne’ebé hala’o iha Palásiu Governu, Dili ohin, delibera hodi autoriza Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, asina Memorandu Entendimentu ida entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Malázia kona-ba kooperasaun iha ámbitu telekomunikasoins.

Memorandu Entendimentu ne’e ho objetivu atu hametin kooperasaun bilaterál iha setór telekomunikasoins, ne’ebé kobre infraestrutura, servisus no asuntus regulatórius, bazeia ba resiprosidade no benefísiu mútuu.

Entre área prinsipál sira kooperasaun nian mak interkámbiu koñesimentu tékniku no prátika di'ak, kapasitasaun institusionál, promosaun peskiza no inovasaun teknolójika, no mós fasilitasaun parserias entre entidade reguladora, operadór no ajente sira setór ne’e nian hosi nasaun rua ne'e.

Akordu ne’e mós prevee programa formasaun, workshop no interkámbiu tékniku, hodi kontribui ba dezenvolvimentu setór telekomunikasoins ne’ebé modernu, seguru no efisiente liu, ne’ebé esensiál ba progresu ekonómiku no prosesu integrasaun rejionál Timor-Leste nian iha espasu ASEAN.

News Cover

Ministru Manetelu Husu Komunidade Afeitadu 52 Koopera Ho Governu Ba Dezenvolvimentu No Espansaun AIPNL Comoro Dili

Dili, 24 Outubru 2025 - Governu liuhusi Komisaun Konjunta Libertasaun Rai no Proprieridade Dezenvolvimentu No Espansaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili,  kompostu husi Ministériu Transporte Komunikasaun,  Administrasaun Aeroportu no Navegasaun Aérea Timor-Leste, Empreza Públiku (ANATL, E.P), Sekretária Estadu Terras Propriedade,  akompaña husi Prezidente Komisaun E Marcos Xavier. halo diálogu hodi husu komunidade afetadu na'in-52 iha suku Madohi atu koopera ba dezenvolvimentu no espansaun aeroportu Komoro.

Xefe Suku Madohi Bernardino de Cristo iha nia diskursu hatete Projetu Dezenvolvimentu No Espansaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili la'os ema ida nia interese maibé ba ema hotu.

“Projetu espansaun no dezenvolvolvimentu AIPNL laos Ministru nia interese, deputadu/a sira nia interese laos ema matenek nia interese maibé ita hotu nia interese, ita hakarak nakar ba ukun an barani ba ukun an, agóra ita mos tenki barani lori Timor-Leste ba objetivu ida deit sustentavél ho nune'e iha futuru bele hetan rezultadu diak, aeroportu ida ne'ebé di'ak nasaun seluk bele hateke hetan Timor” dehan Bernadino de Cristo

Diálogu ne'e ho objetivu atu rona ezijensia komunidade afeitadu sira no buka solusaun ba rai ne’ebé disputa ho nune’e Governu atu halo espansaun aeroportu internasional Nicolau Lobato Komoro Díli. 

"Advogadu sira submete ona prosesu ne'e ba tribunál, hanesan ministru hau nia pozisaun klaru katak ita hotu buka atu servisu hamutuk no koopera ho nune’e hodi dezenvolvimentu ba aeroportu ne'e bele la'o, ha’u hanesan ministru mtc laos hau nia kompetensia adu deside rai ne'e partense ba komunidade sira nia ka lae, kompeténsia sira ne'e deside husi tribunal mak bele deside semak nain ba rai, dehan Ministru Manetelu iha nia diskursu iha edifisiu ANATL.

Governante ne’e husu ba komunidade, karik balun simu ona indemnizasaun ba ai-horis no uma, bele hamamuk fatin refere bainhira desizaun iha tribunál katak komunidade mak sai na'in ba rai ka Estadu maka sai na'in ba rai ne'e.

“Ha'u orienta ona ba komisaun konjunta interministeriál sei halo prosesu ba realoka komunidade afeitadu antes loron 31 Outobru, ha'u tenke enkontru ho advogadu sira hatete Ministru Manetelu. 

Prosesu tuir mai advogadu ho komunidade afeitadu sira sei kontinua enkontru ho nune’e iha semana oin bele iha ona rezultadu, Governu prontu selu maibé sira-ne'ebé hetan ona indemizasaun bele hamamuk ona fatin, atu prosesu ne'e labele dada tempu tan, tanba sei afeita ba konstrusaun aeroportu.

iha dialogu ne’e reprezentante komunidade sira ezije Governu indemniza mós ba rai ne'ebé sira hela tanba tempu agora susar atu buka rai hodi konstrui fali uma, ho nune’sira-nia osan lato'o hodi sosa tan rai foun ida. komunidade ezije ida-ne'e tanba balun hela dezde iha tempu okupasaun Indonézia nia ukun to'o agora.  

Hatan ba preokupasaun ne’e Ministru Manetelu Hatete bainhira iha desijaun final husi tribunal afavór ba komunidade sira ou afavór ba governu governu mantein pozisaun fatin ne’e tenki hamamuk.

“Atu komunidade mak nai ba rai mós tenki sai, atu governu mak nain mós tenki sai tanba governu nia planu atu harii aeroportu internasional hanesan odomatan boot Timor-Leste nia" afirma Ministru Manetelu

Enkuantu, komunidade ne'ebé afetadu ba espansaun konstrusaun aeroportu hamutuk 252, komunidade ne'ebé Governu indemniza ona hamutuk 200 no komunidade ne'ebé sei reklama hanesan disputa ba rai hamutuk 52, maibė Governu indemniza ona na'in-19 no hela na'in 38 mak seidauk hetan indeminizasaun.

Ministru Manetelu Fiar katak desizaun ne'ebé governu foti bele halo kontente ema hotu, governante ne'e konsidera deklarasaun sira husi advogado hatudu ho intensaun atu kolabora ho governu, tanba nemak daudaun ne'e kompania konstrui hela edifisiu provizóriu ba ANATL nia fatin ne'ebé lokaliza besik odamatan aeroportu nian. 

News Cover

Timor-Leste husu Parseiru Globál Sira Atu Harii Mobilidade Intelijente no Inklusivu ba Futuru

Beijing, Xina, 16 Outobru 2025 - Partisipa Konferénsia Mundiál kona-ba Veíkułu Intelijente Konektadu (ICV) ne'ebé halao iha Beijing, Ministru Transporte no Komunikasaun, ???. ?????? ??????? ???ç????? ????????, hato’o nia diskursu hodi husu kolaborasaun globál atú mellora sistema mobilidade intelijente, sustentável no inklusivu ba nasaun dezenvolvimentu sira.

Iha Sesaun Meza-redonda kona-ba Polítika Indústria ICV nian ne’ebé modera husi Vise Ministru ba Indústria no Informasaun Teknolójia Xina, ??? ??????, , Ministru Manetelu iha nia diskursu afirma Timor-Leste iha vizaun atu integra infraestrutura transporte no rede dijitál iha programa dezenvolvimentu nasionál. 

Governante ne’e hatutan katak ICV la’ós de'it inovasaun teknolójika maibé xavi ba estrada ida mais seguru, ambiente verde, no ekonomia ne'ebé efisiente liu.

Ministru Manetelu argumenta katak Timor-Leste aprezenta vantajen úniku ne’ebe permite atú hari'i ekosistema mobilidade integradu husi inisiu. "Ami iha estájiu dahuluk ba ami-nian transformasaun dijitál nasionál, no ida ne'e permite ami atú dezeña futuru ho objetivu klaru" nia argumenta.

Ministru Manetelu reafirma Estratéjia Governu Timor-Leste nian ba ICV hola parte iha pilar rua mak hanesan: Infra-estrutura Integradu no Regulamentu Prospetivu

Ministru Manete hatete Governu Timor-Leste afirma pozisaun iha konferénsia ne’e katak nasaun nian dalan ba mobilidade intelijente sei prioriza inkluzividade no benefísiu sosiál. "Ami-nia tranzisaun ba mobilidade intelijente sei hala'o ho kuidadu ho kompromisu ba dezenvolvimentu sosiadade tomak no ami sei asegura katak benefísiu husi transformasaun ida ne'e bá lójistika, transporte públiku, ka mobilidade pessoál sei dezeña ho sentidu atu fó benefisiu ba sidadaun hotu, husi nasionál to'o ba komunidade sira iha area remotas."tenik Ministru Manetelu. 

Iha biban ne’e, Ministru Manetelu hato’o konvite ba kolaborasaun ba parseiru sira hanesan peritu governu, empreza teknolojia no investidór sira. 

Iha nia diskursu ikus Ministru Manetelu kompremetidu Timor-Leste nia determinasaun atú hari'i "nasaun ida ne'ebé konektadu, dezeñu ba prosperidade povu nian no planeta ida saúdavel. "Ami hanesan nasaun joven ida ne'ebé ansiozu atú abraza futuru mudérnu," nia dehan. 

"Ami fiar katak mobilidade nian futuru tenke inklusivu no ami konvida lider industria ICV vizita Timor-Leste hodi dezenvolve solusaun ne'ebé propria ba realidade ekonomia nasaun dezenvolvimentu sira nian, hodi lori solusaun ba ema proximu biliaun iha mundu." Tenik Ministru Manetelu.