Notísia sira

News Cover

Embaixadór Repúblika Indonézia Okto Dorinus Manik Agradese Ba Ministru Manetelu Ba Kooperasaun Bilaterál Iha Setór Transporte No Komunikasaun Sira.

Dili, 02 Dezembru 2025 - Ministru Transportes no Komunikasaun tersa ohin, simu vizita kortézia husi Embaixadór Repúblika Indonézia ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, iha gabinete Ministru Kaikoli Dili.

Ministru Manetelu fó benvindu ba Embaixadór Okto hodi halo m’os  diskusaun konstrutivu sira kona-ba área xave oioin hosi kooperasaun bilaterál iha setór transporte no komunikasaun sira.

Enkontru ne’e destaka progresu reabilitasaun ne’ebé la’o hela ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, ne’ebé hala’o husi empreza  Indonézia Waskita karya. 

Parte rua rekoñese nesesidade ba koordenasaun ne’ebé forte liu, Embaixadór Okto kompromete atu halo akompañamentu ho instituisaun relevante sira iha Indonézia.

Embaixadór aborda mós kona-ba estensaun Memorandu Entendimentu kona-ba Transporte entre nasaun rua ne’ebé kaduka ona, hodi nota ninia kompromisu atu halo ligasaun ho Ministériu Transporte Indonézia nian hodi avansa prosesu asinatura.

Diskusaun seluk tan inklui vizita ba grupu servisu Indonesia nian sira kona-ba postu, telekomunikasaun no dezenvolvimentu dijitál sira iha Ministeriu Komunikasaun no dijitál Indonezia nian oin mai, no mós atualizasaun sira kona-ba esforsu sira ne'ebé hala'o iha Indonezia nian hafoin asina MoU ho CTL, E.P.

Embaixadór Okto hato'o mós interese Wings Air Indonézia nian hodi aplika ba rota voo Kupang-Dili-Kupang, hodi subliña intensaun kompañia aérea nian atu hasa'e konetividade aérea entre nasaun rua ne'e.

Ministru Manetelu mós apresia vizita Embaixador nian no reforsa kompromisu Ministeriu nian atu rezolve kestaun sira ne'ebé aprezenta ona, tuir enkuadramentu legál sira ne'ebé eziste ona iha Timor-Leste.

Vizita ne’e marka Embaixadór Okto nia vizita kortezia ikus nian ba Ministru Manetelu bainhira nia konklui nia misaun diplomátika iha Timor-Leste. 

Ministru Manetelu hato'o nia agradesimentu ba Embaixadór Okto Dorinus nia kontribuisaun sira hodi hametin kooperasaun bilaterál no dezeja susesu iha nia esforsu sira iha futuru.

News Cover

Ministru Manetelu Husu Ba Funsionáriu No Direjente Ida-Idak Sira Atu Halo Auto Avalisaun Ba Servisu Iha Tinan 2025

Dili, 01 Dezembru 2025 – Ministériu Transportes no Komunikasaun, realiza Isár Bandeira Nasional semana da-huluk fulan ikus tinan 2025 iha resintu edifisiu MTK Kaikoli Dili.

Isár Bandeira Nasional fulan ne’e responsabiliza husi DNTT, hanesan inspetór ba Isár Bandeira segunda ne'e, Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hato’o nia diskursu ikus iha tinan ne’e. husu funsionáriu ba direjente sira iha admininistrasaun direta no indireta atu halo auto avaliasaun ba servisu saida deit mak halo ona iha tinan 2025, no husu ba direjente sira atu halo kontrolu masimu ba servisu sira ne’ebé halao tiha ona durante tinan ida nia laran.

Razaun Ministru Manetelu hato’o lia hirak ne’e tanba hare ba prestasaun servisu husi funsionáriu sira no direjente sira seida'uk masimu tanba ne’e Ministru Manetelu enkoraja nafatin funsionáriu sira atu hatudu prestasaun servisu ne’ebé di’ak liutan iha tinan 2026.

Iha tinan 2026 servisu sei aumenta tanba ne’e persija aselera servisu no hatudu vontade tomak hodi halais servisu balu ne’eb’e seida’uk atinji.

Governante nemos husu ba funsionáriu no direjente sira iha administrasaun direta no indireta atu halo servisu tuir orientasaun ministru nia, nomos tuir programa ne’ebe trasa ona iha governasaun ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kayrala Xanana Gusmão.

News Cover

Ministru Manetelu Husu Joven Ermera Atu Mantein Unidade

Gleno, 27 Novembru 2025 – Ministru Transportes no Komunikasaun. Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, abertura  kalan kultura iha resintu edifisiu C-MCLN Munisípiu Ermera.

objetivu husi kalan kultura ida ne'e hodi komemora tinan 50 Proklamasaun Unilaterál Independénsia Repúblika Demokratika Timor-Leste.

Iha kalan kultura ne'e iha mós aprezentasaun dansa kultura, konsertu múzika, husi banda lokál no banda klamar. Dansa kultura no konsertu múzika ne'e anima tebes komunidade Gleno, eventu ne’e lao ho susesu tanba hetan seguransa husi PNTL, no F-FDTL destakadu iha Munisípiu Ermera

Iha nia diskursu Ministru Manetelu lori governu nia naran hakarak agradese ba autoridade munisípiu ermera ne’ebé organiza ona konsertu ne'e, liuhosi  konsertu ida ne'e anima joven, ferik, katuas no labarik sira.

Governante nemos husu ba joven sira iha munisipiu Ermera atu kontinua kria dame no estabilidade iha munisipiu Ermera nomos husu ba joven sira ne'ebe iha talentu arte no muzika atu kontinua talentu sira ne'e tanba joven mak futuru nasaun ne'e nia.

Eventu refere hetan apoiu husi autoridade lokál, entidade sira iha Gleno nomos emprezariu lokál.

News Cover

Ministru Manetelu Prezide Serimónia Solene Aniversáriu Ba Dala-50 Proklamasaun Unilateral Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste Nian.

Gleno , 28 Novembru 2025 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, akompaña husi Prezidente Autoridade Munusípiu Ermera José Martinho dos Santos Soares too iha fatin serimónia solene Aniversáriu ba dala-50 Proklamasaun Unilateral Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha oras tuku 08:50 OTL.

Serimónia ne'e halao Isár Bandeira Nasional ne'e halao iha Kampo Demokrásia Gleno.

Antes hahú serimónia inspetór ba serimónia Ministru Manetelu halao uluk pasa revista ba forsa parada kompostu husi F-FDTL, PNTL, Seguransa Sivíl, Bombeiru, APC, Guarda Floresta, Estudante, no Funsionáriu Públiku. 

Korpu Isar Bandeira Nasional ba komemorasaun Aniversáriu Proklamasaun Unilateral Independénsia RDTL ba dala-50  mai husi   Eskola Sekundáriu Jeral Nino Konis Santana Ermera no responsabeliza Koru maihusi Eskola Teknika Vokasionál Ernesto Fernandes "DUDU"

Iha okaziaun ne’e Ministru Manetelu Lee diskursu Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hodi presta omenajen ba joven mehi-na’in sira iha  tinan 1975 nian no mós ba mártir sira ne’ebé ho korajen hahú harii soberania Timor-Leste nian. Hodi reflete kona-ba espíritu korajen husi jeresaun iha tempu ne’ebá nian ne’ebé la kursu boot ho esperitu patriotismu no nasionalismu hodi proklama Indepedénsia RDTL iha situasaun ne’ebé defisil iha momentu ne’eba.

Ho afirmasaun Saudozu Prokalamadór Francisco Xavier do Amaral no sira seluk iha momentu ne’eba ho forsa loloos hodi hakerek istória Timor-Leste nian ne’ebé harii iha silénsiu no iha sakrifísiu, hodi transforma moras husi pasadu nian sai nu’udar fundasaun ba Estadu Direitu Demokrátiku modernu ida.

Aleinde nemos reafirma Timor-Leste nia kompromisu ba liberdade, unidade, dezenvolvimentu, no dignidade Povu Timor-Leste nian. Ho erói no martires sira nia sakrifisiu iha momentu ne’ebá sai ezemplu ida nomos sira inspira Timoroan ida-idak atu kontribui, ho serbisu no determinasaun, hodi harii Timor-Leste ida ne’ebé prósperu, modernu, no hetan respeitu.

Hafoin serimónia kontinua kedas ho atribuisaun premiu ba manan nain sira ba iha kompetisaun dada tali entre suku, jogu futsal, no atividade sira seluk tan.

Serimónia Isár Bandeira Nasional ne'e partisipa husi, Veteranus, Estudante, PNTL, F-FDTL, entidade estadu sira iha Gleno, no komunidade sira.

News Cover

MTK Hahú Lansa Trial Konseksaun Internet Nivél Governu

DILI, 25 Novembru 2025 (TATOLI)-Ministru Transporte Komunikasaun (MTK), Miguel Gonçalves Manetelu Atuál Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste tersa ne’e, akompañadu husi Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku, Gastão Sousa, Ministra Finansa, Santina Cardoso no  ekipa tékniku husi Konsellu Jerál Kabo Timor-Leste, Empreza Públika (CTL, E.P) lansa trial koneksaun internet fibra ótika ligasaun husi Austrália mai Timor-Leste ba iha nivél liña Governu.

Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hateten Governu labele halo investimentu tama ba merkadu, ho nune’e governu kria empreza estatál ida hodi jere liña internet hodi tama ba merkadu.

"Ohin, ita lansa trial ne'e ba liña ministeriál sira, ita seidauk fó ba operadór sira tanba ita hakarak haree ninia velosidade laténsia ne'e oinsá. Nune'e semana hirak tuir mai, ita bele fó ona ba operador sira hodi koko hotu," Prezidente CTL-EP, Eng Miguel Marques Manetelu informa ba jornalista sira  hafoin halo lansamentu Trial koneksaun liña internet.

Ministru Manetelu hatete Governu mós sei halo preparasaun hodi hakat ba espasu komersiál liu-liu kona-ba presu sira iha merkadu interna no mós rejionál tanba kustu ne'e rasik sei iha konsultasaun, bainhira lansa ona sei hatene loloos ninia presu Giga Bite (GB) no Mega Bite (MB). 

"Prezensa husi fibra ótika sei la hamate operador internet sira seluk maibé governu iha polítika atu liberaliza setór telekomunikasaun hodi halo kompetisaun no bele asegura segredu nasaun

nian liuliu uza sibernétika," dehan Ministru Manetelu 

Aleinde ne'e, governu Austrália rezerva kapasidade internet ba Timor-Leste iha 13.5 TB, maibé husi kuantidade ne'e depende ba Timor-Leste nia nesesidade merkadu siknifika katak operadór sira hakarak sosa kuantidade hira husi Governu, nomos ba públiku sira-ne'ebé hakarak sosa liuhusi operadór sira tanba aleinde sira mós fornese internet iha mós mobile hanesan TT, Telemor no Telkomsel.   operador sira bele sosa banda lagra internet husi CTL ne'e ho boot para fornese ba públiku iha territóriu tomak,"

Kabu Sub-marinu ne'e rasik sei jere husi CTL, E.P no konsellu jerál ne'e rasik kompostu husi mak Ministériu Transporte Komunikasaun (MTK), Ministériu Planeamentu Investimentu (MPIE) no mós Ministériu Finansa (MF).

News Cover

Kompaña Irmaun Sandobe Entrega Reabilitasaun Terminál Pasajeiru Portu Dili Ministériu Transporte No Komunikasaun.

Dili, 25 Novembru 2025 – Kompaña Irmaun Sandobe tersa ne’e entrega reabilitasaun terminál pasajeiru portu Dili ba Ministériu Transporte no Komunikasaun. 

terminál pasajeiru portu Dili ne'e hetan bensaun husi Pe.  Mariano Quintao Do Rego.

Ho rehabilitasaun terminal ne’ebé sei entrega ba APORTIL, importante tebes tamba sei garante espasu ida ne’ebé sufisiente, seguru no adekuadu ba sidadaun sira ne’ebé sei halo viagem ba Oecuse no Atauro. Maibe mós, ho rehabilitasaun ne’e, sei oferese espasu servisu ne’ebé diak liu ba ekipa APORTIL nian hodi servisu no fo atendimentu.

Inisitiva ida ne’e, hanesan mós ho inisiativa sira seluk, halo parte ba Governo Konstitusional da sia nia mehi atu moderniza infraestrutura iha lideransa Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian. Governu kompromete atu mellora konetividade, promove liu tan atividades ekonómikas oin-oin no asegura katak rejiaun hanesan Atauro no Oecusse, konetadu no ho atendimentu ida diak liu”dehan Ministru Manetelu

Ministru Manetelu afirma katak Governu nafatin iha komitmentu metin atu hadi'a liután ita-nia instalasaun portu sira iha Timor laran tomak. 

“Wainhira rehabilia tiha terminal ne’e, fo lembra ba ita katak dezenvolvimentu ne’e esforsu ida ho nia kontinuidade. Haree ba oin, Governu nafatin iha komitmentu metin atu hadi'a liután ita-nia instalasaun portu sira iha Timor laran tomak. Estudu viabilidades ba ita nia portus lao dadaun, no ita halo esforsu hotu-hotu atu hahú ho prosesu konstrusaun balun iha tinan oin. Ita-nia vizaun la'ós de'it atu apoia atividade komersiál no hametin ita-nia ekonomia, maibé mós atu harii portu modernu, moos no efisiente, ne'ebé reflete ita-nia povu nia orgullu no dignidade. Dezenvolvimentu hirak-ne'e sei kontribui ba servisu ne'ebé di'ak liu, konetividade nasionál ne'ebé boot liu, no sentimentu na'in no konfiansa ne'ebé forte liu entre ita-nia sidadaun sira iha “Timor-Leste ida ne’ebé sira pertense no sira hadomi”Ministru Manetelu afirma.

Governu kompremetidu no iha komitmentu atu oferese liu tan infraestrutura diak liu, mellora atendimentus no garante sidadaun sira konekta ba malu ho diak liu. Hein katak, terminal pasajeirus ida ne’e oferese liu tan conforto no seguru ba ema hotu no hein katak bele fasilita di’ak liu atendimentu sidadaun sira nian iha portu Dili.

News Cover

Enkontru Ministru Transporte Asean Nian Ba Dala 31 Aprova Planu Setoriál Ba Transporte 2026-2030

Nay Pyi Taw, Myanmar 20 Novembru 2025 – Primeiru Ministru Myanmar, U Nyo Saw abertura Enkontru Ministru Transporte ASEAN nian ba dala 31 Dala 31 hala'o kinta ne'e iha Otél Jasmine Nay Pi Taw. 

Enkontru ne’e hetan partisipasaun husi Ministru Uniaun ba Transporte no Komunikasaun Myanmar U Mya Tun Oo, Sekretariu-Jeral ASEAN Dr. Kao Kim Hourn, ministru transporte husi nasaun membru ASEAN, ofisiál departamentu, no reprezentante husi nasaun parseiru diálogu sira.

Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru U Nyo Saw afirma katak, tuir Vizaun Komunidade ASEAN 2045, bazeia ba pilar interligadu maka hanesan pilar polítiku , seguransa, ekonómiku, sosiál no kulturál hodi subliña importánsia integrasaun no konetividade nian hodi realiza vizaun ASEAN nian iha tinan 2025 kona-ba ema sira ne'ebé sentradu integradu liu iha Komunidade ASEAN.

Nia mós subliña katak tinan ida-ne'e marka tinan ikus husi Planu Estratejiku Transporte Kuala Lumpur (2016-2025) no inísiu Planu Setorial Transporte ASEAN (ATSP) (2026-2030), ne'ebé sai nu'udar tempu importante ba kooperasaun transporte ASEAN nian.

Nunemos tuir Sekretáriu-Jerál ASEAN, Dr. Kao informa iha enkontru  ne'e katak Planu Setoriál Transporte ASEAN foun (ATSP) 2026-2030 sei orienta ASEAN nia esforsu sira atu harii rejiaun ida ne'ebé sustentável, reziliente, no ligadu ho di'ak hodi apoia implementasaun Planu Estratéjiku Komunidade Ekonómika ASEAN nian 2026-2030 no kontribui ba realizasaun Vizaun Komunidade ASEAN nian 2045. Nia destaka mós nesesidade ba kolaborasaun kontinua entre Estadu-membru sira ASEAN nian no Parseiru Diálogu nian sira atu garante katak transporte sai nafatin motor xave ida ba integrasaun rejionál no kreximentu sustentável.

Partisipasaun Timor-Leste nia iha enkontru ne’e hanesan enkontru da-huluk hafoin iha loron 26 fulan otubru 2025, Timor-Leste ofisialmente sai membru asean. Antes ne’e Timor-Leste partisipa enkontru sira hanesan ne’e, hanesan observadór.

Delegasaun Timor-Leste kompostu Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, Xefe Gabinete José da Costa, Diretór Jeral Transporte no Komunikasaun, Constantino Fereira Soares, Xefe Gabinete Planeamentu Polítika no Kooperasaun MTK, Fernando da Cruz, Sekretáriu Ezekutivu MTK, Adeodato Caetano de Jesus Asesór ANATL-EP, Sabino Henrique, noTekniku DNTT Agostinus Bruno Halle.

Ministru Manetelu iha nia entrevista ba jornalista RTTL hatete Iha enkontru ne’e  estadu membru ASEAN aprova dokumentu importante rua ne’ebé sei fó benefisiu mós ba Timor-Leste tanba Timor-Leste sai ona membru ASEAN.

“Agora iha dokumentu importante lubuk ida maibé ha’u temi buat rua, ida mak aprova planu Setoriál ba transporte nia 2026-2030 iha laran ne’e asuntu barak ko’alia kona-ba transporte ninia, reuniaun ohin mós aprova parseiru dokumentu ligadu ba parseiru dezenvolvimentu asean nia maka hanesan japaun, koreia no xina”dehan Ministru Manetelu iha nia entrevista ho jornalista RTTL.

Ministru Manetelu hatutan katak liuhosi aprovasau planu setorial ne'e Timor-Leste hetan formasaun nomos apoiu sira husi sekretariadu asean.

“Primeiru hanesan membru foun ita espera katak ita mós sei hetan benefisiu husi planu Setoriál sira ne’ebé  ohin ita aprova ASEAN 2026-2030 nomos programa husi parseiru dezenvlovimentu sira ita fó apresiaun ita espera katak ita sei aprezenta no ita sei hetan benefisiu husi aprovasaun dokumentu importante rua ne’e. ita nia adezaun ba iha ASEAN hanesan organizassaun rejional hanesan ASEAN nia dalaruma ita hare liu ba ida parte negativu deit maibé husi parte pozitivu sira ita nunka hare katak ita nia involvimentu ne’e iha benfisiu barak ba ita mak hanesan fomasaun sira ne’ebé mak durante ne’e ita nunka hetan husi parseiru dezenvolviemntu ASEAN nia agóra ba oin ita sei hetan benefiosiu husi treinamentu apoiu sira, ne’ebé sira fó liuhosi sekretariadu asean nia” Tenik Ministru Manetelu

Ministru Manetelu husu ba iha entidade hotu-hotu, polítiku, tekniku no setór privadu, tenki servisu hamutuk atu lori lori setór transportes bele ba oin. 

“Ha’u hakarak hato’o ha’u nia mensajen ba ema hotu laos de’it iha nivel polítiku deit, nivél tekniku sira, liu-liu reuniaun iha setór transportes nia espera katak timor-oan hotu-hotu ne’ebé involve an iha setór transporte nia tantu mai husi governu, setór privadu tenki servisu hamutuk ho nune’e bele dezenvolve di’ak liutan setór transporte tanba estadu no governu sei lahaluha hotu, bainhira ko’alia kona-ba transportes públiku ho partisipasaun setór privadu tantu setór aviasaun, marítima, Terrestre tenki hetan involvimentu husi setór privadu sira hanesan timor-oan tenki servisu hamutuk para oinsa mak atu lori setor transporte bele ba oin” dehan Ministru Manetelu.

Governante ne’e hatete Timor Leste sai hanesan membru ASEAN foun, Timor-Leste hahú dezenvolve liu-liu iha setór transportes nia ho maluk sira estadu membru ASEAN, espera nasaun membru sira bele fahe sira nia esperénsia ba Timor-Leste. Timor-Leste sei aprende husi sira nomos la’os deit husi ASEAN, kooperasan bilaterál entre nasaun estadu membru sira, Timor-Leste sei hetan benefisiu barak, iha reuniaun barak ne’ebé Timor-Leste sei partisipa espera katak sei hetan esperénsia, koñesimentu ho nune’e dezenvolve setór transportes, terreste, aereo, no maritima diak liutan. 

News Cover

Ministru Manetelu abertura Imo Member State Audit Scheme

Dili, 11 Novembru 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu Segunda ohin abertura Aberuta Auditória IMO nia iha Timor-Leste. 

Ministru Manetelu hodi Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia naran, fó benvindu formál ba Ekipa Auditoria IMO nian no distintu partisipante sira hotu ba inísiu Auditoria Estadu Membru IMO nian iha Timor-Leste.

Eventu ne’e ida ne’e marka signifikativu ida iha Timor-Leste nia viajen nasionál atu hametin governasaun marítima, hasa’e seguransa no garante kumprimentu tomak ba Timor-Leste nia obrigasaun sira nu’udar Estadu-membru Organizasaun Marítima Internasionál. Nu’udar nasaun marítima joven ida, hala’o auditoria IMO ida-ne’e ba dala uluk iha Timor-Leste nia istória dezde independénsia, 

Timor-Leste reafirma ninia kompromisu metin atu dezenvolve enkuadramentu lejizlativu, administrativu, no operasionál sira ne’ebé nesesáriu atu garante seguransa, protesaun, no efisiénsia ba setór marítimu. Iha tinan hirak ikus ne’e, Timor-Leste foti pasu importante sira hodi hametin enkuadramentu legál nasionál liuhosi promulgasaun (in-aktmen) lejizlasaun xave sira, inklui Lei Rejistu Ró nian no Lei Inspesaun Ró nian

“Ami mós foti ona pasu sira atu hadi'a operasaun portuáriu sira, hametin administrasaun seguransa marítima, no hasa'e koordenasaun institusionál iha setór tomak. Maski nune'e (nunka-deles) ami rekoñese katak ami nia enkuadramentu lejislativu atuál seidauk inkorpora kompletamente obrigasaun hotu-hotu ne'ebé mosu (araisin) hosi konvensaun oioin IMO nian. Dezenvolvimentu tuir mai konjuntu komprensivu regulamentu suplementár ne’ebé ezije husi instrumentu sira IMO nian, sai nafatin (rimein) prioridade ida ba Governu”dehan Ministru Manetelu iha nia diskurus abertura auditoria estadu membru imo nian iha timor-leste. 

Eskema Auditoria ba Estadu Membru IMO (skem), oferese mekanizmu ida ne’ebé iha valór no objetivu, atu avalia efikásia husi Timor-Leste nia sistema nasionál sira, no atu identifika área sira ne’ebé presiza hadi’a liután (enhancement), Governu haree prosesu ida-ne’e, la’ós de’it (mereli) hanesan avaliasaun ida, maibé hanesan oportunidade ida atu konsolida progresu ne’ebé ita hetan ona, kapasidade institusionál ne’ebé kle’an liután, no aliña ami nia prátika sira besik liután ho padraun internasionál sira ne'ebé estabelese ona. Ba Ekipa Auditoria IMO nian.

Ministériu, ajénsia, no órgaun tékniku relevante sira hotu hetan ona instrusaun, atu fó sira-nia apoiu másimu (másimu), hodi fasilita auditoria ida ne’ebé komprensivu no efetivu. Ita-boot nia deskobrimentu sira (faindings) sei la hasoru ho defensivu, maibé ho determinasaun sinseru atu atua.

“Ami iha ne'e atu aprende, no ami fiar katak ita-boot nia matenek sei orienta ami ba hadi'a kumprimentu ho ezijénsia sira IMO nian. Hodi taka, ha’u hakarak hato’o Governu nia apresiasaun kle’an ba Organizasaun Marítima Internasionál ba nia kompromisu firme no parseria kontínua hodi hametin Timor-Leste nia kapasidade nu’udar Estadu-membru ne’ebé responsável. Ba partisipante hotu-hotu, ha'u dezeja ba ita-boot sira envolvimentu produtivu no klean durante auditoria ida-ne'e” Tenik Ministru Manetelu.

Auditória ida ne’e hodi ema hotu hakbesik ida ne’e hanesan ezersísiu ida, ida ne’e la’ós hanesan teste ida, maibé hanesan empreendimentu ida ho importánsia estratéjika, ne’ebé fó orientasaun, análize, no rekomendasaun esensiál sira ne’ebé sei reforsa Timor-Leste kapasidade institusionál no administrasaun marítima nasionál. Governu Timor-Leste iha kompromisu tomak atu rezolve deskobrimentu (faindings) hotu-hotu no implementa rekomendasaun sira ne’ebé Ekipa Auditoria hato’o. Ho komentáriu sira ne’e, ha’u iha onra atu deklara formalmente abertura ba Auditoria Estadu Membru IMO nian ba Timor-Leste

News Cover

Vise PM, MKAE, MTA Francisco Kalbuadi Lay Pronto Koopera Ho Governu Bainhira Ekipa Konjunta Hahú Konstruksaun AIPNL

Dili, 16 Novembru 2025 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu akompaña husi Prezidente Konsellu Administrasaun ANATL-EP, Vogal II Marco Vogal II° Servisu Aeroportuárius Marco Paulo dos Reis Faria de Sousa no Diretóra Unidade Estudu Planeamentu Infra-estrutura (UEPI), Eng. Antónia T. Corte-Real de Oliveira, Domingu horseik iha oras tuku 17:00 Loro-kraik tun direta hodi observa rai afeitadu ba Projetu Espansaun No Dezenvolvimentu Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.

Alargamentu pista AIPNL sei fó impaktu ba rai, uma no ai-horis iha área Suku Madohi, aldeia Beto Tasi, Naroman, Anin Fuik, Loron matan no uma ida iha parte aldeia Terra Santa. Tamba presija halo alargamentu ba runway strip husi sentru pista (center line) 140m ba parte soul (south) no 140m ba parte norte (north).

kompensasaun ba rai, uma no ai-horis exekuta bazeia ba Resolução do Governo n.o 4.2022, 17 de Agosto.

Ho nune’e Ministru Manetelu tun direta hodi halo kordenasaun ho rai nain atuál Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, rai no uma ne’e lokaliza iha Aldeia Terra Santa, Suku Madohi, medida rai ne’e total hektares tolu.

Rai refere Ministériu Obras Públika halo tiha ona levantamentu dadus Iha tinan 2024 liu ba, ho nune’e Vise-PM Francisco Kalbuady Lay hatete bainhira governu hahú konstrusaun no sobu uma refere nia pronto koopera tanba ida ne’e planu governu nia atu halo aeroportu ida ne’ebé tuir padraun internasional tanba aeroportu nu’udar odomatan boot Timor-Leste nia.

Iha sorin seluk Ministru Manetelu husu ba Komisaun Konjunta Libertasaun Rai no Proprieridade Dezenvolvimentu No Espansaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili. kompostu husi Ministériu Transporte Komunikasaun,  Administrasaun Aeroportu no Navegasaun Aérea Timor-Leste, Empreza Públiku (ANATL, E.P), Sekretária Estadu Terras Propriedade

atu halo kordenasaun di’ak ho rai nain no Sei aprezenta BOQ  ba uma nain atúal Vise PM, karik aseita ona maka foin prosesa ba prosesu pagamentu Kona-ba ba demobilizasaun, sei akontese iha fim 2025 ou inisiu 2026. aleinde nemos Ministru Manetelu agradese ba V-PM nia kolaborasaun no kooperasaun, hodi kontribui ba iha projetu dezenvolvimentu no espansaun Aeroportu Internasional Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili. 

 

 

 

 


 

News Cover

PN Hahú Debate PPL OJE 2026

Dili, 05 Novembru 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, partisipa debate projetu proposta lei OJE 2026 iha Jeneralidade kuarta ne'e iha Parlamentu Nasional.

Debate iha faze Jeneralidade ne’e lidera hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, nomos hetan partisipasaun masimu husi membru governu konstitusional da-sia.

Primeiru Minsitru Kayrala Xanana Gusmão iha nia diskursu hatete governu nia dever no responsabilidade boot mai aprezenta proposta lei kona-ba orsamentu jerál estadu 2026

“Ho sentido boot kona-ba dever ho responsabilidade mak ha’u mai dirije ba ilustre audiência ida-ne’e atu apresenta Proposta Lei kona-ba Orçamento Geral Estado ba tinan 2026. La iha dúvida, ne’e hanesan momento-chave ida iha Estado nia moris. Debate kona-ba instrumento ida, liuliu, gestão financeira, ho nia estratégias ho escolhas políticas ba país, iha exercício democrático ida nebé halo discussão kona-ba escolhas hirak-ne’e. Tanba razão ida-ne’e, mak debate kona-ba Orçamento Geral Estado la’ós de’it sura números. Ita mai iha-ne’e atu fó sentido ba números hirak-ne’e no atu simu responsabilidade kona-ba investimentos, investimentos nebé atu contribui lori hadi’a ita-nia povo nia moris, atu hakbiit nia no desenvolve nia ho forma saudável, instruída no empreendedora”dehan PM Xanana iha debate PPL iha PN.

“Ita mai iha-ne’e atu implementa plano estratégico ida, ne’ebé traça tiha ona iha 2011, ho hanoin kona-ba continuidade iha políticas, projetos ho reformas, tanba ida-né mak única forma atu bele alcança visão kona-ba desenvolvimento nacional” tenik PM Xanana

Hafoin debate Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão kontinua rona intervensaun deputadu sira iha debate jeneralidade bá Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026, iha Parlamentu Nasionál 

Debate iha faze Jeneralidade ne’e lidera hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay.