Baukau, 17 Marsu 2026 – S.E Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão konklui ona nia vizita ofisiál iha munisípiu Baukau tersa ne’e.
Vizita ofisial xefe governu nia ne’e hetan mós akompañamentu mós hosi S.E. Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu no membru governu balu mak hanesan, S.E. Ministru Planementu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Sousa, S.E. Minsitru Obras Públika, Samuel Marçal, S.E. Ministra Saúde, Elía Amaral, Minsitra Edukasaun, S.E. Dulçe de Jesus, S.E. Ministru Agrikultura, Marcos da Cruz, S.E. Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluizasun Verónica das Dores, S.E. Sekrétariu Estadu Floresta, Fernandino Vieira da Costa no S.E. Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, no Vise Ministru Infraestrutura, Júlio do Carmo.
S.E. Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão halao nia vizita ofisiál iha munisípiu Baukau ho objetivu "Haree besik servisu munisipál hosi rezultadu avaliasaun kondisaun minima"
Durante sorumutu S.E. PM Xanana halo sorumutu ho PAM Baukau, entidade estadu sira, intelektuál sira nomos komunidade sira.
Iha okaziaun ne’e lider komunitária, setór privadu, intelektuál Baukau, partidu polítiku sira no komunidade sira hato’o mós sira nia preokupasaun no rekomendasaun ba governu molok Baukau simu poder lokál.
Iha sesaun husu no hatan kordenadór FRETILIN munisípiu Baukau, Abrão Oliveira preokupa ho Portu Kairabela ne’ebé governu planeia atu halo portu ba pasajeiru sira.
“Baukau iha poténsia rasik ne’ebé hamrik mesak la depende ba Dili no la depende ba munispiu faktu maka portu kairabela bele halakon invasaun ekonomia, ita nia rai ne’ebé bapa ho xina sira agóra domina iha Dili. baukau mak bele rezolve ida ne’e, laiha munisipiu seluk, maibé ha’u triste oituan señor ministru transporte no komunikasaun mak iha ne’e, nia uja portu kairabela sai fali portu ba pasajeiru sira, lori pasajeiru mai baukau se los maka atu mai, ba Dili agóra oras ida de’it, se bele ida ne’e bele hadia tau ba portu ne’ebé atu rezolve problema ekonomia iha timor laran tomak, tanba saida ami baukau viqueque no lospalos maka ba sosa sasan iha Dili, munisípiu seluk la ba ida”dehan hatan kordenadór FRETILIN munisípiu Baukau, Abrão Oliveira iha nia intervensau iha salaun sentru konvensaun Baukau.
Hatan ba preokupasaun husi kordenadór FRETILIN munisípiu Baukau, Abrão Oliveira, S.E. Ministru Manetelu hatete nia seida’uk deklara ba públiku katak portu Kairabela atu sai portu ba pasajeiru, nia haktuir portu kairabela sei sai portu integradu.
“Ohin iha ema nain neen laiha perguntas entre ema nain neen ne’e, komentariu sira persija halo klarifikasaun ligadu hosi komentariu hosi kordenadór partidu FRETILIN munisípiu Baukau kamarada Abrao Oliveira, Ha’u la hatene kamarada rona hosi se dehan portu kairabela ba pasajeiru de’it, dezde ha’u tama iha governu, JICA ba halo aprezentasaun ida mai ha’u sira ho konseitu portu pasajeiru de’it, tanba dezeñu ne’e ha’u hare ba de’it pasajeiru maibé ha’u hatete ba JICA se imi hakarak ajuda duni, ha’u hakarak portu integradu, iha ferry, iha kargu iha mós peskas tanba nemak ho ministru agrikultura ami sempre ko’alia ba malu, leno karik ita nia rai ne’e haleu hosi tasi mais ho rekursu ne’ebé ita iha, do que peska halo portu ketak iha kairabela, roo kargu halo portu ketak ida, portu ba pasajeiru halo ketak ida, ho nune'e ami konkorda malu para iha portu ida mas multifunsaun tanba nemak kamarada abrao ha’u nunka ko’alia iha públiku katak portu kairabela ba de’it pasajeiru”Ministru Manetelu responde.
Ministru, Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, rekomenda ba intelektuál no Baucau oan sira, bazeia ba rezultadu AKM hodi hare Jestaun Finanseira no aprovizionamentu; Kria sistema kontrolu finanseiru (Livru Kaixa) hodi fasilita relatóriu finanseira Nesesita implementasaun atividade haktuir ba Standard Operational Procedure no Termu Referensia, Relatoriu ba ezekusaun tenki kumpri prosedimentu legal nebe vigór.
Ministru MAE subliña pontu importante sira hanesan, Kontratasaun Públika; Tenki iha mapamentu, planu orsamentu no kabimentu orsamentu, Tenki iha uluk planu aprovizionamentu nebe hetan aprovasaun husi Ministru iha inísiu tinan fiskal nian.
Programa ne’e parte ida husi preparasaun Governu Konstitusionál Da-sia molok implementa Polítika Desentralizasaun Administrativa no Poder Lokál. Tuir planu, iha 2027 sei transfere poder no responsabilidade husi Governu Sentrál ba nível lokál, atu nune’e povu bele partisipa diretamente iha governasaun no dezenvolvimentu.
Programa ne’ebé hala’o iha salaun Centru de Convensaun Baucau iha Munisipal Baucau.