undefined
Ministro MTC

Kona-ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu

Miguel Marques Gonçalves Manetelu, moris iha loron 5 fulan Maiu tinan 1969 iha Maliana, Munisípiu Bobonaro. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hahú nia eskola Primária to’o pre-sekundária iha Maliana, hahu husi tinan 1977 to’o 1985. Husi tinan 1985 to’o tinan 1988, kontinua eskola Sekundária, iha SMA 1 Negeri Dili. Hafoin remata eskola Sekundaria iha Dili, kontinua ba eskola ensinu superior no hetan lisensiatura iha Engenaria Elétrika husi Udayana – Bali, Indonesia. 

Iha Indonesia, Manetelu halo parte ba Movimentu Rezisténcia Nasional Estudantes Timor-Leste (RENETIL), desde organizasaun movimentu ne’e hahú. Iha tinan 2000, Manetelu Eleitu nu'udar Sekretáriu Jerál RENETIL, troka Fernando La-Sama de Araujo (Matebian), no okupa kargu Sekretariu Jeral RENETIL nian to’o tinan 2004. 

Hahú husi 8 Agostu 2007, Manetelu simu kna'ar nu'udar Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu. Mosu Remodelasaun Governasaun iha 2015, Manetelu simu fali kna'ar nu'udar Vise Ministru Solidariedade Sosial hahu husi loron 16 Fevereiru to’o termina mandatu iha loron 15 Setembru 2017. 

Iha loron 1 fulan Jullu 2024, simu hikas knaar nudar Ministru Tranportes no Komunikasoens husi IX Governu Konstitusional to’o ohin loron.

Nu'udar Ativista, Manetelu dedika nia vida labarik no Joven nian ba luta libertasaun nasional iha rai laran no iha Indonézia, liu husi atividade Klandestina no Movimentu Estudantil nian. Nudar Polítiku, Manetelu halo parte ba Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) no husi ne’e, mak okupa kargu Públiku oin-oin, nudar Sekretáriu Estadu, Vise Ministru no Ministru husi IV Governu, V Governu, VI Governu ni IX Governu Konstitusional. 

Iha Esperiensia Profesional, alende sai nu'udar Membru Governu, Manetelu mos nu'udar dosentes iha departementu Engineria nian husi Universidade Nasional Timor-Lorosa’e husi tinan 2001 to’o 2004. Entre tinan 2023 to’o 2007, nudar Asesór no koordenadór iha Presidênsia Repúblika hodi lidera no koordena ekipa Diálogo Nasional no Sekretáriu Ezekutivu ba Komisaun ba Asuntu Kuadros Rezisténcia. Entre tinan 2018 to’o 2020, Nu'udar Asesór ba Asuntu Juventude no Desportu iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu.

Iha esperiensia organizasaun publikas no Privadus, alende organizasaun Rezistensia nian, Manetelu mós sai nu'udar Editór Jornal Vox Populi (atividade Imprensa durante períudu kampanha ba REFERENDUM) iha tinan 1999. Entre tinan 1999 to’o 2002, nu'udar Xefe Departementu Planeamentu iha Prezidium Juventude Loriku Aswain (PJLA) ne’ebe ikus mai transforma sai Konselho Nacional da Juventude de Timor-Leste (CNJTL).  Sai Sekretario Jerl RENETIL husi tinan 2000 to’o 2004. Nudar fundador CNJTL, ikus mai eleitu sai Prezidente CNJTL iha primeiru kongressu transformasaun PJLA ba CNJTL nian husi tinan 2002 to’o 2007. Sai nu'udar Prezidente ba Confederação do Desporto de Timor-Leste (CDTL) husi tinan 2010 to’o 2011 no hahu husi tinan 2016 to’o ohin loron, nudar Prezidente Federação Shorinji-KEMPO Timor-Leste.

Ikus mai, tamba envolvimentu iha organizasaun rezisténsia nian, mak estadu atribui medalla ordem Nicolau Lobato, Grau II ba Manetelu, nu'udar rekoñesimentu ida ba nia partisipasaun iha prosesu luta ba libertasaun nasional. 

 

Kompeténsia Ministru Tranportes no Komunikasoens

Ministru Transportes no Komunikasoens mak responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne'ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministrus, ba área transportes no Komunikasoins.
Ministru Transportes no Komunikasoens mak iha kompeténsia atu propoin no ezekuta liña polítika Ministériu nian iha área transportes no Komunikasoens; formula, dezenvolve no asegura implementasaun no ezekusaun ba kuadru legál no reguladór setór transportes no Komunikasoens nian;
dezenvolve no regula atividade transportes no Komunikasoens nian, nune'e mós otimiza meiu komunikasaun; asegura koordenasaun setór transportes no estimula komplementaridade entre ninia modu oioin, nune'e mós sira-nia kompetitividade, atubele hadi'a satisfasaun utente sira nian; promove jestaun, nune'e mós adosaun normas téknikas no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun nian; garante prestasaun servisu públiku telekomunikasaun nian no utilizasaun espasu rádiuelétriku, liuhusi emprezas públikas ka konsesaun prestasaun servisu públiku nian ba entidade privadu sira; mantein no dezenvolve sistema informasaun no supervizaun meteorolójiku no seismolójiku nasionál, inklui konstrusaun no manutensaun ninia infraestruturas; promove no koordena investigasaun sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku iha área transportes terrestres, aéreus no marítimu ho karáter sivíl; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ne'ebé iha responsabilidade ba áreas relevantes.
Servisu no organizmu hirak tuirmai Ministru Transportes no Komunikasoens maka sei tutela: Administrasaun Portu Timor-Leste (APORTIL, sigla iha lian portugés), Administrasaun Aeroportu no Navigasaun Aérea Timor-Leste, E.P. (ANATL E.P. sigla iha lian portugés), Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL, sigla iha lian portugés), Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC, sigla iha lian portugés) no Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, I.P. - TIC TIMOR

Under Construction 

TituluData PublikaData TakaAsaun
No Data
tender-image
TituluData PublikaAsaun
Despacho No 445/IX-GOV/GMTC/X/2025 10 Nov 2025, 00:00 Download
Despacho No 096/IX-GOV/MTC/IV/2025 07 Apr 2025, 00:00 Download
Ato administrativo que (1) Aprova o procedimento nos exatos termos em que está formulado, quanto a fac 10 Oct 2024, 00:00 Download
dispatch-image

Dadus seidauk iha!

job-image
TituluData PublikaAsaun
No Data
report-img

Dadus seidauk iha!

law-image

Dadus seidauk iha!

ict-image

Notísia

Notísia foun sira

null

Ministru Manetelu Husu Ba Direjente Sira Iha Administrasaun Direta No Indireta Sira Kontinua Hatudu Prestasaun Servisu Ho Diak


Dili, 02 Fevereiru 2026 – Ministériu Transportes no Komunikasaun Segunda ohin realiza serimónia isár bandeira nasional iha resintu edifisiu MTK Kaikoli Dili. Isár bandeira semana da-huluk fulan ne’e responsabiliza hosi APORTIL.IP.

Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu mak sai hanesan Inspetór ba serimónia bandeira nasional Segunda ohin.

Ministru Manetelu iha nia diskursu enkoraja dirijente sira iha administrasaun direta no indireta atu kontinua halo kordenasaun servisu ho di’ak ba interese servisu estadu nia.

“Realidade hatudu relatóriu tribunal das kontas hatudu ejekusaun MTK nia hatudu rezultadu ne’ebé diak tanba prosesu ejekusaun sira tuir lei ho ida nemak ita orgullu tanba imi hotu nia esforsu, konta jerál estadu 2025 ita sei ba hatan iha 2027, ita espera labele iha tinta mean fali. Tanba nemak ha’u hakarak enkoraja diretór jerais sira, inspetór jerál, inspetór sira hotu, prezidente no diretór ezekutivu husi administrasaun indireta estadu nia servisu ho di’ak, mantein kordenasaun ho di’ak ita lahalo buat barak maibé oituan-oituna ita kontribui implementa programa governu da-sia nia hodi atinji metas sira ne’ebé hatur ona iha PED 2011-30” dehan Ministru Manetelu iha nia diskursu iha serimónia isár bandeira nasional iha resintu edifisiu kaikoli Dili.

Isár bandeira ne’e partisipa husi Prezidente, APORTIL, Prezidente ANATL, DJTC, DGAF,DE TIC TIMOR, Diretór nasional, kargu Xefia sira iha Ministériu no funsionáriu sira.

Le'e tan
null

Governu lansa trial sistema Kabu Sub-Mariñu Fibra Otika ba operadór telekomunikasaun tolu.


Dili, 01 Fevereiru 2026 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, atúal Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste (CTL-EP) akompaña husi Ministru Planeamentu Investimentu no Estratéjiku, Gastão Sousa lansa Trial Sistema Kabu Sub-mariñu Fibra Otika ba operadór telekomunikasaun tolu hanesan; Timor-Telekom, Telkomcel no Telemor. Lansamentu ne’e halao iha CTL Bebonuk Dili.

Iha nia entrevista Ministru Manetelu husu ba operadór tolu hanesan Timor Telekom, Telkomsel, no Telemor atu fórnese internet masimu ba públiku, hodi nune’e públiku bele sente internet ho velosidade lais. 

"Durante periodu trail banda larga ne’ebé CTL-EP fó ba operadór sira ne’e gratuita, tanba ita halo teste, ita husu sira fó sai masimu ba públiku hodi nune’e públiku bele sente katak ida fibra optika ne’e nia velosidade lais duni.  Ita kuandu koalia kustu baratu kuandu ita ba merkadu konserteza CTL sei faan ba merkadu sei menus liu husi stralink nia” Ministru husu.

Governante nemos subiña Iha trail ne’e CTL EP sosa iha Vocus ho gigabit 10, ita la hola barak, bainhira tama ba iha merkadu depende ba nesesidade merkadu, Timor Telekom, Telkomsel no Telemor hakarak hola hira no ISP sira hakarak hola hira, husi ne’eba maka CTL sosa ba iha  Vocus Australia tuir nesesidade.

Le'e tan
null

PM Kay Rala Xanana Gusmão Husu Povu Ermera Atu Tau Matan No Kuidadu Estrada Diresaun Gleno-Letefo Ne’ebé Governu Lansa ona


Ermera, 26 Janeiru 2026 – Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão akompaña hosi Ministru Obras Públika, Samuel Marcál, Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hamutuk ho membru governu balu, Segunda ohin lansa fatuk da-huluk no serimónia asina kontratu Estrada Nasional Gleno no Gleno-Letefoho iha suku Eraulu Munisípiu Ermera.

Povu munisípiu ermera simu komitiva Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão,ho serimónia tradisional tuir kultura munisípiu ermera nia.

Durante Tinan barak ona mak povu ermera ejiji ba governu atu hadia Estrada hirak ne’e bainhira tempu udan difikulta tebes ba iha movimentu transporte públiku no privadu sira.

Ohin governu ofisialmente lansa fatuk dahuluk no halo serimónia asinatura, ne’ebé asisti husi komunidade munisípiu ermera, marka mós prezensa husi diretór ezkutivu Banku Mundiál Timor-Leste, David Freedman, no entidade estadu sira seluk.

Rehabilitasaun Estrada Letefoho  ho Gleno ho distansia (30+230) Gleno ho distansia (Km 54+370) kontraktór husi China Civil Engineering Construction Corporation ho durasaun loron 365,  no Estrada urbana Gleno  ho durasaun tinan ida kontratór hosi Shabryca Construction UNIP.LDA. 

Xefe governu iha nia diskursu husu timor-oan tenki hamutuk hodi dezenvolve rai doben Timor-Leste 

“Maiu tinan ne’e ita selebra tinan 24 la’os deit iha ermera iha fatin barak mak sei halerik ba iha infraestrutura baziku, ita tenki kuriji an tinan 24 ita halo saida ona hodi nune’e ha’u ejiji ba membru governu sira ho imi hotu too xefe suku sira no xefe aldeia sira ita servis laos atu simu de’it osan, maibé  servi atu hadomi liu rai ida ne’e, hadomi liu povu ida ne’e, povu la konsistente simu terus oi-oin ba ukun an, ita sei la ukun an, la fó an ba mate hodi hetan ukun an ita laiha fundu petroleum.  Ba oin ita tenki hamutuk, hanoin dalan ne’’bé di’ak liu tanba nemak 2026 ha’u sei lao haleu teritóriu Timor laran tomak hanesan iha tinan 2010, ko’alia ho intelektual matenek oan sira, joven sira, imi bele ka lae simu governu lokál no dezenvolve imi nia munisípiu liu-liu munisípiu ermera” PM Xanana Husu.

Iha sorin seluk Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera José Martinho dos Santos Soares agradese ba entidade hotu-hotu nia kontribuisaun ohin realiza duni mehi povu ermera nia kona-ba Estrada.

“Tanba ne’e ha’u hakarak agradese ba joven sira, ferik katuas no entidade hotu iha munisípiu ermera saida mak imi hein, saida mak  imi ejiji ba governu no ba autoridade lokál maske la’os ha’u nia kna’ar maibé ohin termina ona, hahú ohin ba oin ita sei despede ona tahu dodok, atu fasilita komunidade ermera, benefisiariu husi estrada ida ne’e hahú husi postu administrativu lima kompostu husi atsabe, letefoho, hatulia zona a,b no ermera villaho total abitante rihun atus ida lima nulu resin haat” PAM Ermera José Martinho agradese.

Impaktu Pozitivu hosi Projetu ne'e.

Reabilitasaun ne’e fó benefísiu boot ba komunidade tanba:

  1. Asesu Merkadu: Fasilita transporte kafé hosi Letefoho ba Gleno no Dili ho kusto ne'ebé baratu liu no tempu ne'ebé lalais.
  2. Seguransa: Redús risku asidente iha dalan ne'ebé uluk aat tebes, liuliu iha tempu udan ne'ebé rai monu barak.
  3. Ekonomia Lokál: Mobilidade komunidade nian aumenta, ne'ebé bele lori dezenvolvimentu ba negósiu ki'ik sira.
  4. Estétika Urbana Gleno no Letefoho ne'ebé di'ak sei fó imajen kapás ba kapitál munisípiu nian.
Le'e tan