undefined
Ministro MTC

Kona-ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu

Miguel Marques Gonçalves Manetelu, moris iha loron 5 fulan Maiu tinan 1969 iha Maliana, Munisípiu Bobonaro. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hahú nia eskola Primária to’o pre-sekundária iha Maliana, hahu husi tinan 1977 to’o 1985. Husi tinan 1985 to’o tinan 1988, kontinua eskola Sekundária, iha SMA 1 Negeri Dili. Hafoin remata eskola Sekundaria iha Dili, kontinua ba eskola ensinu superior no hetan lisensiatura iha Engenaria Elétrika husi Udayana – Bali, Indonesia. 

Iha Indonesia, Manetelu halo parte ba Movimentu Rezisténcia Nasional Estudantes Timor-Leste (RENETIL), desde organizasaun movimentu ne’e hahú. Iha tinan 2000, Manetelu Eleitu nu'udar Sekretáriu Jerál RENETIL, troka Fernando La-Sama de Araujo (Matebian), no okupa kargu Sekretariu Jeral RENETIL nian to’o tinan 2004. 

Hahú husi 8 Agostu 2007, Manetelu simu kna'ar nu'udar Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu. Mosu Remodelasaun Governasaun iha 2015, Manetelu simu fali kna'ar nu'udar Vise Ministru Solidariedade Sosial hahu husi loron 16 Fevereiru to’o termina mandatu iha loron 15 Setembru 2017. 

Iha loron 1 fulan Jullu 2024, simu hikas knaar nudar Ministru Tranportes no Komunikasoens husi IX Governu Konstitusional to’o ohin loron.

Nu'udar Ativista, Manetelu dedika nia vida labarik no Joven nian ba luta libertasaun nasional iha rai laran no iha Indonézia, liu husi atividade Klandestina no Movimentu Estudantil nian. Nudar Polítiku, Manetelu halo parte ba Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) no husi ne’e, mak okupa kargu Públiku oin-oin, nudar Sekretáriu Estadu, Vise Ministru no Ministru husi IV Governu, V Governu, VI Governu ni IX Governu Konstitusional. 

Iha Esperiensia Profesional, alende sai nu'udar Membru Governu, Manetelu mos nu'udar dosentes iha departementu Engineria nian husi Universidade Nasional Timor-Lorosa’e husi tinan 2001 to’o 2004. Entre tinan 2023 to’o 2007, nudar Asesór no koordenadór iha Presidênsia Repúblika hodi lidera no koordena ekipa Diálogo Nasional no Sekretáriu Ezekutivu ba Komisaun ba Asuntu Kuadros Rezisténcia. Entre tinan 2018 to’o 2020, Nu'udar Asesór ba Asuntu Juventude no Desportu iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu.

Iha esperiensia organizasaun publikas no Privadus, alende organizasaun Rezistensia nian, Manetelu mós sai nu'udar Editór Jornal Vox Populi (atividade Imprensa durante períudu kampanha ba REFERENDUM) iha tinan 1999. Entre tinan 1999 to’o 2002, nu'udar Xefe Departementu Planeamentu iha Prezidium Juventude Loriku Aswain (PJLA) ne’ebe ikus mai transforma sai Konselho Nacional da Juventude de Timor-Leste (CNJTL).  Sai Sekretario Jerl RENETIL husi tinan 2000 to’o 2004. Nudar fundador CNJTL, ikus mai eleitu sai Prezidente CNJTL iha primeiru kongressu transformasaun PJLA ba CNJTL nian husi tinan 2002 to’o 2007. Sai nu'udar Prezidente ba Confederação do Desporto de Timor-Leste (CDTL) husi tinan 2010 to’o 2011 no hahu husi tinan 2016 to’o ohin loron, nudar Prezidente Federação Shorinji-KEMPO Timor-Leste.

Ikus mai, tamba envolvimentu iha organizasaun rezisténsia nian, mak estadu atribui medalla ordem Nicolau Lobato, Grau II ba Manetelu, nu'udar rekoñesimentu ida ba nia partisipasaun iha prosesu luta ba libertasaun nasional. 

 

Kompeténsia Ministru Tranportes no Komunikasoens

Ministru Transportes no Komunikasoens mak responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne'ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministrus, ba área transportes no Komunikasoins.
Ministru Transportes no Komunikasoens mak iha kompeténsia atu propoin no ezekuta liña polítika Ministériu nian iha área transportes no Komunikasoens; formula, dezenvolve no asegura implementasaun no ezekusaun ba kuadru legál no reguladór setór transportes no Komunikasoens nian;
dezenvolve no regula atividade transportes no Komunikasoens nian, nune'e mós otimiza meiu komunikasaun; asegura koordenasaun setór transportes no estimula komplementaridade entre ninia modu oioin, nune'e mós sira-nia kompetitividade, atubele hadi'a satisfasaun utente sira nian; promove jestaun, nune'e mós adosaun normas téknikas no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun nian; garante prestasaun servisu públiku telekomunikasaun nian no utilizasaun espasu rádiuelétriku, liuhusi emprezas públikas ka konsesaun prestasaun servisu públiku nian ba entidade privadu sira; mantein no dezenvolve sistema informasaun no supervizaun meteorolójiku no seismolójiku nasionál, inklui konstrusaun no manutensaun ninia infraestruturas; promove no koordena investigasaun sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku iha área transportes terrestres, aéreus no marítimu ho karáter sivíl; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ne'ebé iha responsabilidade ba áreas relevantes.
Servisu no organizmu hirak tuirmai Ministru Transportes no Komunikasoens maka sei tutela: Administrasaun Portu Timor-Leste (APORTIL, sigla iha lian portugés), Administrasaun Aeroportu no Navigasaun Aérea Timor-Leste, E.P. (ANATL E.P. sigla iha lian portugés), Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL, sigla iha lian portugés), Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC, sigla iha lian portugés) no Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, I.P. - TIC TIMOR

Under Construction 

TituluData PublikaData TakaAsaun
No Data
tender-image
TituluData PublikaAsaun
Despacho No 445/IX-GOV/GMTC/X/2025 10 Nov 2025, 00:00 Download
Despacho No 096/IX-GOV/MTC/IV/2025 07 Apr 2025, 00:00 Download
Ato administrativo que (1) Aprova o procedimento nos exatos termos em que está formulado, quanto a fac 10 Oct 2024, 00:00 Download
dispatch-image

Dadus seidauk iha!

job-image
TituluData PublikaAsaun
No Data
report-img

Dadus seidauk iha!

law-image

Dadus seidauk iha!

ict-image

Notísia

Notísia foun sira

null

Delegasaun Ministério Transportes No Komunikasaun vizita Aeroportu Internastional Narita Japaun.


Tókyo Japaun, 20 Fevereiru 2026 – Governu lihosi Ministério Transportes No Komunikasaun halo vizita kortézia ba Aeroportu Internastional Narita Japaun ne’ebé simu direta hosi Senior Executive Officer, Kaichi Ookowara ho nia estrutura.

Antes halo tour haleu aeroportu, delegasaun Timor-Leste halo uluk enkontru ho Senior Executive Officer, Kaichi Ookowara ho nia estrutura, iha enkontru ne’e jerente sira iha hato’o benvindu ba delegasaun MTK nia, hodi halo mós aprezentasaun kona-ba servisu sira iha aeroprotu, hafoin ne’e delegasaun sira halo vizita ba iha torre ATC no Terminal 2.

Durante vizita jerente sira iha Aeroportu Narita, halo esplikasaun ba delegasaun husi Timor-Leste kona-bá funsionamentu Aeroportu refere, ho Nia fasilidades hirak ne’ebé eziste iha aeroportu inklui servisu ne’ebé mak sira halo durante ne'e.

Diretór Jerál Transportes no Komunikasaun, Constantino Ferreira Soares, reprezenta Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Gonçalves Manetelu hato’o obrigado wain ba Senior Executive Officer, Kaichi Ookowara ho nia estrutura nia disponibildade bele simu ona delegasaun MTK nia, hodi mai hare direta servisu sira iha aeroportu no fasilidade sira iha aeroportu narita rasik.

Haafoin enkontru delegasaun MTK kontinua halo vizita ba iha Torre ATC no vizita mós terminal dois ba pasajeiru sira. 

Delgasaun MTK kompostu hosi hosi Diretór Transportes no Komunikasaun, Constantino Ferreira Soares, Xefe Gabinete José da Costa, Prezidente Konsellu Administrasaun ANATL, E.P., Eng. Romualdo António Soares da Silva, Diretóra Unidade Estudu Planeamentu Infra-estrutura (UEPI ANATL), Eng. Antónia de Oliveira no reprezenta ADN

Le'e tan
null

Ministru Manetelu halo vizita ba iha Embaixada Timor-Leste iha Japaun


Japaun, 19 Fevereiru 2026 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Manetelu, ho delegasaun kompostu hosi, Xefe Gabinete José da Costa, Diretór Jerál Transportes no Komunikasaun, Constantino Ferreira Soares, Prezidente ANATL-EP, no Romualdo António Soares da Silva halo vizita kortézia ba iha embaixada Timor-Leste iha Tókio Japaun.

Iha vizita ne’e simu direta hosi Embaixadora Maria Terezinha da Silva Viegas, Konselleiru Embaixada Timor- Leste, Celio Moniz no Téknika Finansas Embaixada Timor-Leste, Faviola Henriques da Cruz.

Ministru ho delegasaun halo vizita ba iha Embaixada Timor-Leste iha ambitu serimónia asina kontratu ho empreza Toa Corporation kona-ba rehabilitasaun terminál pasajeiru foun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.

Ministru Manetelu agradese ba embaixadora, Maria Terezinha da Silva Viegas, bele simu delegasaun hosi Ministériu Transportes no Komunikasaun ho di’ak.  

Ministru Manetelu husu ba diplomata Timor-oan iha Japaun atu kontinua hametin parséria ne’ebé metin ho governu japaun.

Iha sorin seluk embaixadora, Maria Terezinha da Silva Viegas informa ba Ministru katak durante ne’e embaixada halao kooperasaun di’ak ho governu Japaun.

Le'e tan
null

Governu ofisialmente asina kontratu ho empreza Toa Corporation kona-ba  konstuksaun terminál pasajeiru AIPNL


Japaun, 20 Fevereiru 2026 – Governu Timor-Leste liuhosi Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu sesta ohin asina kontratu ho empreza Toa Corporation kona-ba konstruksaun terminál pasajeiru foun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.

Serimónia asinatura kontratu ne’e halo iha embaixada Timor-Leste iha Tokio Japaun. 

Embaixadora Timor-Leste ba Japun, Maria Terezinha da Silva Viegas sai sasin ba serimónia refere iha nia intervensaun agradese ba entidade hotu-hotu ne’ebé maka servisu makaas ohin bele realiza serimónia asinatura ne’e, no husu ba empreza Toa corporation atu halo obra ne’e tuir tempu no halo ho kualidade.

Iha sorin seluk Diretór TOA CORPORATION, Makoto hatete Projetu ba konstrusaun terminal aeroportu foun, hodi halo preparasaun bai ha simeira ASEAN tinan 2029 iha ne’ebé Timor-Leste maka sei sai uma nain, objetivu importante sira seluk - iha importánsia boot ba Timor-Leste. terminal ida ne’e sei sai odamatan ida ne’ebé aprezenta Timor-Leste ba mundu.

Tuir Diretor Senior Ezekutivu  empreza Toa, Katsuhisa KIMURA projetu ida-ne'e iha signifikadu espesiál. 

“Ami servisu ona iha Timor-Leste iha tinan pasadu, no ami kontente no orgullu bele hetan oportunidade atu servisu fali iha Timor-Leste. Liuhusi ami nia projetu sira iha pasadu, ami aprende buat barak kona-ba nasaun ida-ne'e no nia ema sira. Ami profundamente respeita espíritu maka’as no laran-di’ak povu timoroan nian iha respeitu aas liu"Dehan Diretor Senior Ezekutivu  empreza Toa, Katsuhisa KIMURA.

Katsuhisa KIMURA hatete sira iha kompromisu tomak atu hala'o projetu ida-ne'e ho kuidadu no responsabilidade ne'ebé maka'as liu. Seguridade, kualidade, no kompletasaun tuir tempu sei sai sira  nia prioridade prinsipál sira. Iha tempu hanesan, sei respeita kultura lokál, ambiente, no komunidade sira ne'ebé hale'u. sira sei servisu besik ho Kliente, Konsultór, no parseiru sira atu halo projetu ida-ne'e sai susesu”

Projetu ne’e mós simboliza relasaun amizade no kooperativa ne’ebé metin entre Timor-Leste no Japaun, empreza Toa reafirma sira nia kompromisu tomak ba susesu projetu ida-ne’e nian. sei halo di'ak liu sei entrega terminal aeroportu ida ne'ebé maka povu Timor-Leste bele orgullu, la'ós de'it ba Simeira ASEAN nian iha 2029, maibé ba tinan barak tuir mai.

Ministru Manetelu ho onra boot no ksolok simu empreza Toa corporation iha serimónia importante ne’ebé marka asina kontratu ba konstrusaun Terminál Pasajeiru Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato nian. Projetu ida-ne'e kompleksu duni. Edifísiu Terminal Pasajeiru nian maka komponente xave ida iha dezenvolvimentu no espansaun aeroportu.

“Kolaborasaun besik entre konsultór kontratór sira, enjeñeiru supervizór sira, autoridade aeroportu nian, no instituisaun governu relevante sira sei sai krítiku atu evita interupsaun téknika, prevene atrazu sira, no asegura katak komponente ida-idak aliña ho planu mestre jerál. Projetu ne’e reprezenta prioridade estratéjiku nasionál ida. Ida ne’e sei sai hanesan odamatan ba Timor-Leste, hasa’e konetividade, apoia turizmu, fasilita komérsiu, no hametin kresimentu ekonómiku, Halo projetu ida-ne'e tuir tempu, iha ámbitu, no tuir padraun kualidade aas liu maka responsabilidade fahe ida ne'ebé ita tenke simu hamutuk”dehan Ministru Manetelu

Iha okaziaun importante ida-ne'e, Ministru Manetelu lori governu Timor-Leste nia naran hakarak hato'o apresiasaun sinseru ba governu no povu Japaun nian, no ba Ajénsia Korporasaun Internasionál Japaun nian, (JICA) ba sira nia apoiu no parseria ne'ebé kontinua. Sira nia kontribuisaun dala ida tan hatudu lasu amizade ne'ebé metin entre nasaun rua ne’e nia.

“Ami fiar iha ita-boot nia matenek, profisionalizmu, no esperiénsia atu entrega projetu infraestrutura importante ida-ne'e ho padraun aas liu. Maski serimónia ne’e ohin akontese iha Japaun maibé nia impaktu sei sente iha Timor-Leste tomak” dehan Ministru Manetelu.

“Mai ita hakat ba oin hamutuk ho determinasaun, disiplina, no kooperasaun hodi garante realizasaun susesu ba projetu nasionál vital ida ne’e. Ida-ne'e ezije padraun enjeñaria avansadu sira, ezijénsia seguransa nian ne'ebé rigorozu, integrasaun sistema aeroportu nian no aderénsia tomak ba regulamentu sira aviasaun internasionál nian. Aleinde ne'e, serbisu tenke koordena ho kuidadu ho komponente sira seluk ne'ebé la'o hela iha dezenvolvimentu aeroportu nian, inklui sira ne'ebé hetan apoiu hosi ADB no DFAT, hodi garante interfase sira ne'ebé laiha problema no operasaun ne'ebé la interompe hosi aeroportu. Tanba ne'e, koordenasaun ne'ebé efetivu sei sai esensiál” afirma Ministru Manetelu.

Ministru Manetelu reafirma Kontratu ne’ebé ohin asina reprezenta la’ós de’it kompromisu legál ida, maibé vizaun ida ne’ebé fahe ba progresu, modernizasaun, no dezenvolvimentu ba tempu narukTimor-Leste nia.

Le'e tan