Bangkok, Tailándia - 09, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão halo enkontru ho Primeiru-Ministru Tailándia, Anutin Charnvirakul iha Government House, Bangkok, Tailándia.
Xefe Goovernu rai rua ne’e, sai sasin ba troka memorandu entendimentu (MoU) kona-ba harii mekanizmu konsultasaun bilaterál, no fó prezensa konjunta.
Primeiru-Ministru Tailándia, Anutin hatete Tailándia prontu atu apoia Timor-Leste nia partisipasaun tomak iha komunidade Asean. Área kooperasaun lima ne'ebé trasa entre nasaun rua ne'e maka:
Relasaun Governu no konsultasaun
Parte rua sei kontinua vizita sira iha nível aas no hala'o atividade konjunta sira iha tinan 2027 hodi marka aniversáriu ba dala 25 relasaun diplomátiku sira nian. Reuniaun dahuluk hosi mekanizmu bilaterál foun ne’e sei hala’o iha Timor-Leste iha tempu badak hodi akompaña kooperasaun.
Defeza no seguransa
Kooperasaun kona-ba asuntu militár no seguransa sei habelar ho Komandante Supremu Tailándia nian hodi vizita Timor-Leste iha tempu badak. Parte rua konkorda ona atu aumenta esforsu sira kontra krime online no transnasionál, no Tailándia sei apoia projetu ida hodi harii memoriál ida ba forsa internasionál iha Timor-Leste.
Ekonomia, komérsiu no investimentu
Tailándia hatudu ona prontidaun atu sai parseiru kona-ba seguransa ai-han no ajuda fasilita esportasaun produtu agríkola no ai-han prosesadu Tailándia nian ba Timor-Leste. Parte rua mós sei aselera konkluzaun MoU ida kona-ba foos.
komérsiu. Investimentu setór privadu Tailándia nian sei enkoraja iha área sira ho potensiál, inklui agrikultura no prosesamentu ai-han, enerjia, infraestrutura, turizmu no otél sira.
Ba konetividade, parte rua sei dudu ba akordu ida kona-ba servisu aéreu sira hodi loke dalan ba voo direta sira entre Bangkok ho Díli, ne'ebé sei fó benefísiu ba pasajeiru sira no negósiu sira no apoia turizmu, komérsiu ho investimentu.
Kooperasaun ba dezenvolvimentu,Tailándia fó ona bolsa estudu no oportunidade formasaun liu 800 ba pesoál timoroan sira dezde 2001. Parte rua kompromete ona atu aselera planu kooperasaun dezenvolvimentu ba tinan tolu ba tinan 2026-2028, ne’ebé kobre agrikultura sustentável, dezenvolvimentu komunitáriu, saúde públika, rekursu umanu no kapasitasaun Asean nian.
Tailándia apoia mós projetu dezenvolvimentu labarik no foin-sa'e nian iha eskola neen iha Timor-Leste, iha inisiativa reál hosi prinseza Maha Chakri Sirindhorn, hodi promove nutrisaun, saúde no kualidade moris nian.
Kooperasaun rejionál, Tailándia rezolve ona atu ajuda harii Timor-Leste nia kapasidade hodi prepara nia ba futuru prezidénsia Asean nian no papél ida ne’ebé boot liu iha kooperasaun rejionál.
Líder na’in rua ne’e mós troka hanoin kona-ba situasaun iha Myanmar. Sira subliña importánsia atu enkoraja partisipasaun Myanmar nian nu'udar membru ida hosi família Asean nian, enkuantu apoia dezenvolvimentu sira iha diresaun pozitivu ida hodi promove dame, estabilidade no seguransa rejionál.

Kona-ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu
Miguel Marques Gonçalves Manetelu, moris iha loron 5 fulan Maiu tinan 1969 iha Maliana, Munisípiu Bobonaro. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hahú nia eskola Primária to’o pre-sekundária iha Maliana, hahu husi tinan 1977 to’o 1985. Husi tinan 1985 to’o tinan 1988, kontinua eskola Sekundária, iha SMA 1 Negeri Dili. Hafoin remata eskola Sekundaria iha Dili, kontinua ba eskola ensinu superior no hetan lisensiatura iha Engenaria Elétrika husi Udayana – Bali, Indonesia.
Iha Indonesia, Manetelu halo parte ba Movimentu Rezisténcia Nasional Estudantes Timor-Leste (RENETIL), desde organizasaun movimentu ne’e hahú. Iha tinan 2000, Manetelu Eleitu nu'udar Sekretáriu Jerál RENETIL, troka Fernando La-Sama de Araujo (Matebian), no okupa kargu Sekretariu Jeral RENETIL nian to’o tinan 2004.
Hahú husi 8 Agostu 2007, Manetelu simu kna'ar nu'udar Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu. Mosu Remodelasaun Governasaun iha 2015, Manetelu simu fali kna'ar nu'udar Vise Ministru Solidariedade Sosial hahu husi loron 16 Fevereiru to’o termina mandatu iha loron 15 Setembru 2017.
Iha loron 1 fulan Jullu 2024, simu hikas knaar nudar Ministru Tranportes no Komunikasoens husi IX Governu Konstitusional to’o ohin loron.
Nu'udar Ativista, Manetelu dedika nia vida labarik no Joven nian ba luta libertasaun nasional iha rai laran no iha Indonézia, liu husi atividade Klandestina no Movimentu Estudantil nian. Nudar Polítiku, Manetelu halo parte ba Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) no husi ne’e, mak okupa kargu Públiku oin-oin, nudar Sekretáriu Estadu, Vise Ministru no Ministru husi IV Governu, V Governu, VI Governu ni IX Governu Konstitusional.
Iha Esperiensia Profesional, alende sai nu'udar Membru Governu, Manetelu mos nu'udar dosentes iha departementu Engineria nian husi Universidade Nasional Timor-Lorosa’e husi tinan 2001 to’o 2004. Entre tinan 2023 to’o 2007, nudar Asesór no koordenadór iha Presidênsia Repúblika hodi lidera no koordena ekipa Diálogo Nasional no Sekretáriu Ezekutivu ba Komisaun ba Asuntu Kuadros Rezisténcia. Entre tinan 2018 to’o 2020, Nu'udar Asesór ba Asuntu Juventude no Desportu iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu.
Iha esperiensia organizasaun publikas no Privadus, alende organizasaun Rezistensia nian, Manetelu mós sai nu'udar Editór Jornal Vox Populi (atividade Imprensa durante períudu kampanha ba REFERENDUM) iha tinan 1999. Entre tinan 1999 to’o 2002, nu'udar Xefe Departementu Planeamentu iha Prezidium Juventude Loriku Aswain (PJLA) ne’ebe ikus mai transforma sai Konselho Nacional da Juventude de Timor-Leste (CNJTL). Sai Sekretario Jerl RENETIL husi tinan 2000 to’o 2004. Nudar fundador CNJTL, ikus mai eleitu sai Prezidente CNJTL iha primeiru kongressu transformasaun PJLA ba CNJTL nian husi tinan 2002 to’o 2007. Sai nu'udar Prezidente ba Confederação do Desporto de Timor-Leste (CDTL) husi tinan 2010 to’o 2011 no hahu husi tinan 2016 to’o ohin loron, nudar Prezidente Federação Shorinji-KEMPO Timor-Leste.
Ikus mai, tamba envolvimentu iha organizasaun rezisténsia nian, mak estadu atribui medalla ordem Nicolau Lobato, Grau II ba Manetelu, nu'udar rekoñesimentu ida ba nia partisipasaun iha prosesu luta ba libertasaun nasional.
Kompeténsia Ministru Tranportes no Komunikasoens
Ministru Transportes no Komunikasoens mak responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne'ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministrus, ba área transportes no Komunikasoins.
Ministru Transportes no Komunikasoens mak iha kompeténsia atu propoin no ezekuta liña polítika Ministériu nian iha área transportes no Komunikasoens; formula, dezenvolve no asegura implementasaun no ezekusaun ba kuadru legál no reguladór setór transportes no Komunikasoens nian;
dezenvolve no regula atividade transportes no Komunikasoens nian, nune'e mós otimiza meiu komunikasaun; asegura koordenasaun setór transportes no estimula komplementaridade entre ninia modu oioin, nune'e mós sira-nia kompetitividade, atubele hadi'a satisfasaun utente sira nian; promove jestaun, nune'e mós adosaun normas téknikas no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun nian; garante prestasaun servisu públiku telekomunikasaun nian no utilizasaun espasu rádiuelétriku, liuhusi emprezas públikas ka konsesaun prestasaun servisu públiku nian ba entidade privadu sira; mantein no dezenvolve sistema informasaun no supervizaun meteorolójiku no seismolójiku nasionál, inklui konstrusaun no manutensaun ninia infraestruturas; promove no koordena investigasaun sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku iha área transportes terrestres, aéreus no marítimu ho karáter sivíl; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ne'ebé iha responsabilidade ba áreas relevantes.
Servisu no organizmu hirak tuirmai Ministru Transportes no Komunikasoens maka sei tutela: Administrasaun Portu Timor-Leste (APORTIL, sigla iha lian portugés), Administrasaun Aeroportu no Navigasaun Aérea Timor-Leste, E.P. (ANATL E.P. sigla iha lian portugés), Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL, sigla iha lian portugés), Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC, sigla iha lian portugés) no Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, I.P. - TIC TIMOR
Under Construction
| Titulu | Data Publika | Data Taka | Asaun |
|---|---|---|---|
| No Data | |||

| Titulu | Data Publika | Asaun |
|---|---|---|
| Despaxu kona-ba Adjudikasaun Kontratu ba Fornesimentu no Konstrusaun Sistema Foun ba Kontrolu Tráfiku iha Área Munisípiu Díli – SSS217MTC-2026.pdf | 01 Oct 2026, 00:00 | Download |
| Despacho No 347/IX-GOV/MTC/IV/2026 | 22 Jul 2026, 00:00 | Download |
| Despacho no 150/IX-GOV/MTC/III/2026 | 26 Mar 2026, 00:00 | Download |
| Despacho No 445/IX-GOV/GMTC/X/2025 | 10 Nov 2025, 00:00 | Download |
| Despacho No 096/IX-GOV/MTC/IV/2025 | 07 Apr 2025, 00:00 | Download |
| Ato administrativo que (1) Aprova o procedimento nos exatos termos em que está formulado, quanto a fac | 10 Oct 2024, 00:00 | Download |

Dadus seidauk iha!

| Titulu | Data Publika | Asaun |
|---|---|---|
| No Data | ||

Dadus seidauk iha!

Dadus seidauk iha!
Notísia
Notísia foun sira

Tailándia - Timor-Leste konkorda habelar koperasaun iha área lima, inklui aselera Voo direta sira entre Bangkok - Dili
Timor-Leste – Tailándia Hametin Kooperasaun Iha Setór Transportes
Tailándia, 09 Outubru 2026 – Enkontru Bilaterál entre Ministru Transportes no Komunikasaun Timor-Leste, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu ho Vise Primeiru-Ministru, no Ministru Transporte Tailándia, Phiphat Ratchakitprakarn iha Bagkok Tailándia deskuti kona-ba air service agreement ne'ebé sei asina iha tempu badak.
Impulsu ba konetividade aviasaun nian akontese hafoin enkontru sira iha nível aas foin lalais ne'e iha loron 09 Outubru 2026 iha Bangkok durante vizita ofisiál Estadu nian hosi Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, ho Primeiru-Ministru Tailándia nian, Anutin Charnvirakul, no mós koordenasaun aviasaun nian antes ne'ebé asina hosi autoridade sira aviasaun sivíl nian hosi nasaun rua ne'e.
Durante enkontru Governu Tailándia ho Timor-Leste konkorda ona atu aselera Akordu Servisu Aéreu nian ida hodi lansa voo komersiál direta sira entre Bangkok no Dili
Liuhosi enkontru bilaterál ne'e Timor-Leste ho Tailándia iha kompromisiu kontinua hametin kooperasaun iha setór transporte, mak hanesan transportes Aereo, Marítima no Terrestre.
Ministru Manetelu subliña Governu Tailándia liuhosi Ministru Transporte Tailándia, Phiphat Ratchakitprakarn hatete operasaun voo direta entre Dili no Tailándia bele hahú iha tempu sa'ida de'it tuir nesesidade, la presiza hein to'o asina formalmente Air Service Agreement. Diskusaun téknika ho preparasaun operasionál sira bele hahú antes serimónia asina dokumentu ofisiál nian.
“Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Transportes no Komunikasaun kompleta ona prosedimentu internu no prontu atu asina, hodi respeita tomak Tailándia nia ezijénsia sira ne'ebé sei iha. Ami sei apresia ita-boot nia nia apoiu hodi kompleta formalidade nesesáriu sira no identifika okaziaun konveniente mútua ida ba asinatura. Akordu ne’e sei fornese enkuadramentu importante ida atu habelar konetividade aérea, fasilita movimentu pasajeiru, karga, promove komérsiu, turizmu, investimentu, no relasaun entre povu nasaun rua nian. ” dehan Ministru Manetelu.
"Ita persija halo diskusaun ho nain ba Aero Dili, Señor, Lourenço Oliveira kona-ba vantajen no dezvantajen komersiál husi voo direta entre Dili no Tailándia. Desizaun kona-ba possibilidade atu hahú voo Dili-Tailándia desizaun husi señor Lourenco Oliveira, karik nia hakarak hahú voo iha fulan novembru nia laran ita bele komunika ho Ministériu Transportes Tailándia, liuhosi autoridade aviasaun sivíl Tailandia nia hodi hare prosesu sira ne,e" Tenik Ministru Manetelu.
Tuir planu Air service agreement ne'e sei asina iha fulan novembru ou dezenmbru tinan 2026, durante Enkontru Ministru Transporte ASEAN nian iha Filipina.
Ministru Transporte Tailándia hatete akordu ne'ebé sei asina loke oportunidade foun atu hametin kooperasaun entre nasaun rua sei fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu setor transporte, entre nasaun rua ne'e nia.
“Ha’u mós hakarak hato’o ha’u-nia parabéns ba Timor-Leste nia adezaun nu’udar membru ASEAN, akordu ida ne'e sei loke oportunidade ba Timor-Leste ho Tailándia atu koopera besik liután, hodi haburas unidade iha komunidade ASEAN. Enkontru ohin reflete ita-nia kompromisu no determinasaun atu eleva ligasaun Tailándia-Timor-Leste iha dimensaun hotu-hotu, inklui transporte. Tailándia simu ho laran-haksolok katak Timor-Leste koopera iha enkuadramentu sira ASEAN nian kona-ba transporte, ne’ebé sei ajuda hametin konetividade, iha setór transporte nian ho di’ak liutan” hatete Ministru Phiphat Ratchakitprakarn
Ministru Manetelu enfatiza Timor-Leste nia kompromisu atu kontinua hametin relasaun amizade ho Tailándia iha futuru, Enkontru ne'e hanesan espasu ida ba oin hodi Fasilita no avansa prosesu akordu sira iha enkuadramentu ASEAN nian. Estabelese fundasaun ne'ebé metin ba kooperasaun no sei fó benefísiu ba malu (mutually beneficial).
Governante nemos hato'o agradesimentu no elojiu boot ba esforsu sira husi Autoridade Aviasaun Sivíl husi nasaun rua Timor-Leste no Tailándia, Ministériu Negósius Estranjeirus husi nasaun rua, Embaixada Timor-Leste no Tailándia nian, ho Sira-nia esforsu konsege lori prosesu kooperasaun/akordu ne'e tama ona ba faze finál (final stage).
Ministru Manetelu hatete Dezenvolvimentu rekursu umanu sai hanesan asuntu ne'ebé ho valór no prioridade boot ba Ministériu, Timor-Leste valoriza no hein apoiu husi Tailándia liuhusi Formasaun profisionál no extensaun téknika sira. Parseria institusionál iha setór transporte nian.
Iha setór aviasaun sivíl, kooperasaun ne'e bele foka ba partisipasaun iha programa rejionál sira ne'ebé fasilita liuhusi Eskritóriu Rejionál Ázia-Pasífiku ICAO iha Bangkok.
MTK marka audiénsia ho Komisaun C Parlamentu Nasionál diskuti kona-ba ezekusaun orsamentál iha trimestre daruak tinan 2026.
TT)
Dili, 01 Setembru 2026 - Komisaun C Parlamentu Nasionál ne'ebé trata asuntu Finansas Públikas realiza audiénsia iha Sala Plenária Parlamentu nasional ho ministériu lima—MOP, MTK, MPRM, MPIE, no Ministériu Finansas—atu avalia ezekusaun orsamentál, progresu programa, no dezafiu sira iha trimestre daruak tinan 2026.
Iha audiénsia ne'e, kada ministériu aprezenta, relatóriu ezekusaun orsamentu, taxa ezekusaun finanseira, fízika, no projetu kapitál dezenvolvimentu. Komisaun C apresia esforsu sira ne'e no husu atu hadi'a ritmu ezekusaun hodi lori benefísiu ba populasaun.
***********
(ENG)
Ministry of Transport and Communications (MTK) Holds Hearing with Parliamentary Committee C on Budget Execution for the Second Quarter of 2026
Dili, 1 September 2026 — Parliamentary Committee C (Public Finance) held a hearing in the Plenary Hall of the National Parliament with five ministries MOP, MTK, MPRM, MPIE, and the Ministry of Finance to assess budget execution, programme progress, and challenges during the second quarter of 2026.
During the hearing, each ministry presented its budget execution report, including financial and physical execution rates, as well as the progress of capital development projects. Committee C appreciated the efforts made and called for an improvement in the pace of budget execution to ensure that the intended benefits reach the population effectively.
************
(PT)
Português
Ministério dos Transportes e Comunicações (MTK) realiza audição com a Comissão C do Parlamento Nacional sobre a execução orçamental do segundo trimestre de 2026
Díli, 1 de setembro de 2026 — A Comissão C do Parlamento Nacional (Finanças Públicas) realizou uma audição na Sala Plenária do Parlamento Nacional com cinco ministérios MOP, MTK, MPRM, MPIE e o Ministério das Finanças para avaliar a execução orçamental, o progresso dos programas e os desafios registados durante o segundo trimestre de 2026.
Durante a audição, cada ministério apresentou o seu relatório de execução orçamental, incluindo as taxas de execução financeira e física, bem como o progresso dos projetos de desenvolvimento de capital. A Comissão C reconheceu os esforços realizados e apelou à melhoria do ritmo de execução orçamental, de modo a garantir que os benefícios previstos cheguem efetivamente à população.








