undefined
Ministro MTC

Kona-ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu

Miguel Marques Gonçalves Manetelu, moris iha loron 5 fulan Maiu tinan 1969 iha Maliana, Munisípiu Bobonaro. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hahú nia eskola Primária to’o pre-sekundária iha Maliana, hahu husi tinan 1977 to’o 1985. Husi tinan 1985 to’o tinan 1988, kontinua eskola Sekundária, iha SMA 1 Negeri Dili. Hafoin remata eskola Sekundaria iha Dili, kontinua ba eskola ensinu superior no hetan lisensiatura iha Engenaria Elétrika husi Udayana – Bali, Indonesia. 

Iha Indonesia, Manetelu halo parte ba Movimentu Rezisténcia Nasional Estudantes Timor-Leste (RENETIL), desde organizasaun movimentu ne’e hahú. Iha tinan 2000, Manetelu Eleitu nu'udar Sekretáriu Jerál RENETIL, troka Fernando La-Sama de Araujo (Matebian), no okupa kargu Sekretariu Jeral RENETIL nian to’o tinan 2004. 

Hahú husi 8 Agostu 2007, Manetelu simu kna'ar nu'udar Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu. Mosu Remodelasaun Governasaun iha 2015, Manetelu simu fali kna'ar nu'udar Vise Ministru Solidariedade Sosial hahu husi loron 16 Fevereiru to’o termina mandatu iha loron 15 Setembru 2017. 

Iha loron 1 fulan Jullu 2024, simu hikas knaar nudar Ministru Tranportes no Komunikasoens husi IX Governu Konstitusional to’o ohin loron.

Nu'udar Ativista, Manetelu dedika nia vida labarik no Joven nian ba luta libertasaun nasional iha rai laran no iha Indonézia, liu husi atividade Klandestina no Movimentu Estudantil nian. Nudar Polítiku, Manetelu halo parte ba Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) no husi ne’e, mak okupa kargu Públiku oin-oin, nudar Sekretáriu Estadu, Vise Ministru no Ministru husi IV Governu, V Governu, VI Governu ni IX Governu Konstitusional. 

Iha Esperiensia Profesional, alende sai nu'udar Membru Governu, Manetelu mos nu'udar dosentes iha departementu Engineria nian husi Universidade Nasional Timor-Lorosa’e husi tinan 2001 to’o 2004. Entre tinan 2023 to’o 2007, nudar Asesór no koordenadór iha Presidênsia Repúblika hodi lidera no koordena ekipa Diálogo Nasional no Sekretáriu Ezekutivu ba Komisaun ba Asuntu Kuadros Rezisténcia. Entre tinan 2018 to’o 2020, Nu'udar Asesór ba Asuntu Juventude no Desportu iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu.

Iha esperiensia organizasaun publikas no Privadus, alende organizasaun Rezistensia nian, Manetelu mós sai nu'udar Editór Jornal Vox Populi (atividade Imprensa durante períudu kampanha ba REFERENDUM) iha tinan 1999. Entre tinan 1999 to’o 2002, nu'udar Xefe Departementu Planeamentu iha Prezidium Juventude Loriku Aswain (PJLA) ne’ebe ikus mai transforma sai Konselho Nacional da Juventude de Timor-Leste (CNJTL).  Sai Sekretario Jerl RENETIL husi tinan 2000 to’o 2004. Nudar fundador CNJTL, ikus mai eleitu sai Prezidente CNJTL iha primeiru kongressu transformasaun PJLA ba CNJTL nian husi tinan 2002 to’o 2007. Sai nu'udar Prezidente ba Confederação do Desporto de Timor-Leste (CDTL) husi tinan 2010 to’o 2011 no hahu husi tinan 2016 to’o ohin loron, nudar Prezidente Federação Shorinji-KEMPO Timor-Leste.

Ikus mai, tamba envolvimentu iha organizasaun rezisténsia nian, mak estadu atribui medalla ordem Nicolau Lobato, Grau II ba Manetelu, nu'udar rekoñesimentu ida ba nia partisipasaun iha prosesu luta ba libertasaun nasional. 

 

Kompeténsia Ministru Tranportes no Komunikasoens

Ministru Transportes no Komunikasoens mak responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne'ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministrus, ba área transportes no Komunikasoins.
Ministru Transportes no Komunikasoens mak iha kompeténsia atu propoin no ezekuta liña polítika Ministériu nian iha área transportes no Komunikasoens; formula, dezenvolve no asegura implementasaun no ezekusaun ba kuadru legál no reguladór setór transportes no Komunikasoens nian;
dezenvolve no regula atividade transportes no Komunikasoens nian, nune'e mós otimiza meiu komunikasaun; asegura koordenasaun setór transportes no estimula komplementaridade entre ninia modu oioin, nune'e mós sira-nia kompetitividade, atubele hadi'a satisfasaun utente sira nian; promove jestaun, nune'e mós adosaun normas téknikas no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun nian; garante prestasaun servisu públiku telekomunikasaun nian no utilizasaun espasu rádiuelétriku, liuhusi emprezas públikas ka konsesaun prestasaun servisu públiku nian ba entidade privadu sira; mantein no dezenvolve sistema informasaun no supervizaun meteorolójiku no seismolójiku nasionál, inklui konstrusaun no manutensaun ninia infraestruturas; promove no koordena investigasaun sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku iha área transportes terrestres, aéreus no marítimu ho karáter sivíl; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ne'ebé iha responsabilidade ba áreas relevantes.
Servisu no organizmu hirak tuirmai Ministru Transportes no Komunikasoens maka sei tutela: Administrasaun Portu Timor-Leste (APORTIL, sigla iha lian portugés), Administrasaun Aeroportu no Navigasaun Aérea Timor-Leste, E.P. (ANATL E.P. sigla iha lian portugés), Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL, sigla iha lian portugés), Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC, sigla iha lian portugés) no Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, I.P. - TIC TIMOR

Under Construction 

TituluData PublikaData TakaAsaun
No Data
tender-image
TituluData PublikaAsaun
Despacho No 445/IX-GOV/GMTC/X/2025 10 Nov 2025, 00:00 Download
Despacho No 096/IX-GOV/MTC/IV/2025 07 Apr 2025, 00:00 Download
Ato administrativo que (1) Aprova o procedimento nos exatos termos em que está formulado, quanto a fac 10 Oct 2024, 00:00 Download
dispatch-image

Dadus seidauk iha!

job-image
TituluData PublikaAsaun
No Data
report-img

Dadus seidauk iha!

law-image

Dadus seidauk iha!

ict-image

Notísia

Notísia foun sira

null

Governu Timor-Leste agradese ba povu no governu Japaun nia apoiu ba konstruksaun terminal AIPNL.


Dili, 09 Fevereiru 2026 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu Segunda ohin, halo enkontru ho Xefe Reprezentante JICA iha Timor-Leste, Daisuke FUKUMORI iha sala Gabinete Ministru Kaikoli Dili.

Ministru Manetelu lori Governu Timor-Leste nia naran hakarak hato’o agradesimentu ba povu no governu Japaun nia apoiu ba iha konstruksaun terminál pasajeiru Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato Comoro Dili.

“Uluk nanain, ha’u hakarak agradese ba governu Japaun no povu Japaun, liu-liu iha ba iha konstrusaun terminál pasajeiru aeroportu nian. Prosesu ne'e lori tempu naruk, maibé ikusmai ami hetan konkluzaun ida. Bazeia ba konvite, semana oin ha'u sei halo viajen ba Japaun hodi asina kontratu”dehan Ministru Manetelu.

Iha biban nemos governante ne’e hakarak agradese ba eis Xefe Reprezentante JICA Timor-Leste Ito Mempei no mós eis embaixadór Japaun Kimura Tetsuya, no ba sira-nia lideransa no mós embaixadór foun YAMAMOTO Yasushi. maske seida’uk hasoru malu ho embaixadór foun Japaun nia mai Timor-Leste, maibé fiar katak nia mós sei fó apoiu tomak ba prosesu sira-ne'e.

Xefe Reprezentante JICA iha Timor-Leste, Daisuke FUKUMORI agradese ba Ministru Manetelu nia lideransa  hodi kontinua halo kooperasaun di'ak ho governu japaun liuhosi JICA nomos agradese bele konvida ona JICA hodi mai halo enkontru Antes halo viajen ba Japaun.

Le'e tan
null

Grúpu traballu interministérial hahú halo kordenasaun servisu téknika ne’ebé foka ba konsolidasaun ciber-seguransa


Dili, 09 Fevereiru 2026 – Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, segunda ohin partisipa reuniaun Koordenasaun Téknika ,Grupu Traballu Interministerial ba Ciber Siguransa (GTICS), ne’ebé hala’o iha sala enkontru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Palásiu Governu, Díli.

Reuniaun ne’e ho Objetivu prinsipál halo koordenasaun, tuir orientasaun polítika IX Governu Konstitusionál nian, relasiona ho inplementasaun polítika nasionál atu fó briefing tékniku ne’ebé foka ba konsolidasaun Ciber-Seguransa hodi promove polítika nasionál seguransa hodi dezenvolve “Gap Analysis” iha âmbitu cibernétiku.

Reuniau ne’e prezide husi, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus Agio Pereira, reuniaiun ne’e, atu fahe prespetiva hosi membru Grupu Traballu Tékniku sira, hodi identifika lakuna sira hosi instituisaun sira no define prioridade sira, hodi dezenvolve estratéjia nasionál integrada Ciber-Seguransa tuir planu Governu nian. 

Membru Grupu Traballu Interministerial ba Ciber-Seguransa maka hanesan, Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK), Ministériu Justisa,  Servisu Nasionál Intelijensia Estratéjika (SNIE), TIC TIMOR I.P., Autoridade Nasionál Komunkasaun (ANC), Polísia Sienstífika Investigasaun Kriminal (PSIK), no Banku Central Timor-Leste (BCTL)  

Le'e tan
null

Governu Lansa Fatuk Da-Huluk Kontruksaun Merkadu Ermera “Merkadu Foun Oportunidade Foun, Hodi Dezenvolve Ekonomia Lokál”


Ermera, 06 Fevereiru 2026 – Governu liuhosi Ministériu Komersiu no Indústria lansa fatuk da-huluk merkadu Gleno Ermera.

Vise-Primeiru Ministru Interinu, MKAE, no MTA atúal Ministru Transportes no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hamutuk ho vise Primeiru-Ministru Mariano Assanami Sabino no membru governu balu lansa fatuk da-huluk ba konstrusaun Merkadu Gleno, Munisípiu Ermera.

Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira hatete, ohin marka tan pasu ida ba Dezenvolvimentu Komérsiu iha Timor-Leste espesial ba povu iha Munisípiu Ermera.

"Merkadu foun Oportunidade foun ba dezenvolvimentu ekonomia lokál, ita tenke reforsa duni ita nia ekonómia lokal tanba dezenvolvimentu ekonómia nia baze mak fatór determinante  ba progresu hotu ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian." Dehan Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira iha nia diskursu hafoin tau primeira Pedra iha Gleno.

Vise-Primeiru Ministru Interinu, MKAE, no MTA, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu iha nia diskursu hatete Serimónia ida ne’e marka pasu importante ida esforsu Governu atu implementa Programa IX Governu Konstitusional ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, liu-liu iha área dezenvolvimentu ekonomiku lokál, fortalesimentu merkadu doméstiku, no hasa’e kondisaun moris komunidade rurál sira.

“Merkadu Gleno sei sai hanesan infraestrutura estratéjika ida ne’ebé suporta ligasaun entre setór agrikultura, komérsiu no ekonómia lokál. Governu iha konviksaun katak, merkadu ne’e sei kontribui ba hasa’e valór produtu lokál, promove produsaun nasionál, no kria oportunidade rendimentu no empregu ba povu iha munisípiu ermera” dehan Ministru Manetelu

Governante ne’e afirma Projetu ida ne’e reflete kompromisu Governu atu kontinua investe iha infraestrutura bázika no ekonómika iha munisípiu sira, hodi garante dezenvolvimentu inkluzivu, ekuitativu no sustentável, la konsentra de’it iha sentru urbana, maibé to’o ba komunidade rurál sira.

Iha oportunidade ida ne’e, Ministru Manetelu apresia no agradese ba Ministru Komersiu no Indústria, ba dedikasaun ne’ebé kontinua demonstra iha realizasaun prioridade Programa IX Governu Konstitusional, liuliu iha área komérsiu, industria no fortalese merkadu lokál.

Aleide nemos hato’o apresisaaun ba Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, ba papél importante ne’ebé dezempeña iha planeamentu, koordenasaun no implementasaun investimentu estratéjikus, hodi garante katak projetu hanesan Merkadu Gleno iha planeamentu ne’ebé sólidu, koerente no sustentável.

Governu espera katak prosesu konstrusaun bele hala’o ho responsabilidade no tuir padraun qualidade ne’ebé iha, hodi garante katak infraestrutura ida ne’e bele servi ba interesu públiku no ba gerasaun agora no futuru.

Governu hein katak Merkadu Gleno sei sai kontribuisaun konkretu ba dezenvolvimentu ekonómiku lokál no hasa’e moris di’ak liu ba populasaun Ermera.

Orsamentu ba konstruksaun merkadu Gleno, Ermera ho montante, dolar amerikanu $8.861.517,89, kompaña Henan Fifth Construction, Group Co., LTD(China) husi Xina maka sei halo konstruksaun ba merkadu Gleno, Ermera.

Partisipa iha lansamentu ne’e, membru governu, PAM Ermera, Diretór Munisípal Sira, Prezidente C-MCLN Ermera, Prezidente CCI-TL, Prezidente CCI-Ermera, Lidér Komunitáriu, Populasaun ermera, reprezentante komando PNTL Munisípiu Ermera, F-FDTL destaku munisípiu ermera, no entidade estadu sira.

Le'e tan