undefined
Ministro MTC

Kona-ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu

Miguel Marques Gonçalves Manetelu, moris iha loron 5 fulan Maiu tinan 1969 iha Maliana, Munisípiu Bobonaro. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hahú nia eskola Primária to’o pre-sekundária iha Maliana, hahu husi tinan 1977 to’o 1985. Husi tinan 1985 to’o tinan 1988, kontinua eskola Sekundária, iha SMA 1 Negeri Dili. Hafoin remata eskola Sekundaria iha Dili, kontinua ba eskola ensinu superior no hetan lisensiatura iha Engenaria Elétrika husi Udayana – Bali, Indonesia. 

Iha Indonesia, Manetelu halo parte ba Movimentu Rezisténcia Nasional Estudantes Timor-Leste (RENETIL), desde organizasaun movimentu ne’e hahú. Iha tinan 2000, Manetelu Eleitu nu'udar Sekretáriu Jerál RENETIL, troka Fernando La-Sama de Araujo (Matebian), no okupa kargu Sekretariu Jeral RENETIL nian to’o tinan 2004. 

Hahú husi 8 Agostu 2007, Manetelu simu kna'ar nu'udar Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu. Mosu Remodelasaun Governasaun iha 2015, Manetelu simu fali kna'ar nu'udar Vise Ministru Solidariedade Sosial hahu husi loron 16 Fevereiru to’o termina mandatu iha loron 15 Setembru 2017. 

Iha loron 1 fulan Jullu 2024, simu hikas knaar nudar Ministru Tranportes no Komunikasoens husi IX Governu Konstitusional to’o ohin loron.

Nu'udar Ativista, Manetelu dedika nia vida labarik no Joven nian ba luta libertasaun nasional iha rai laran no iha Indonézia, liu husi atividade Klandestina no Movimentu Estudantil nian. Nudar Polítiku, Manetelu halo parte ba Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) no husi ne’e, mak okupa kargu Públiku oin-oin, nudar Sekretáriu Estadu, Vise Ministru no Ministru husi IV Governu, V Governu, VI Governu ni IX Governu Konstitusional. 

Iha Esperiensia Profesional, alende sai nu'udar Membru Governu, Manetelu mos nu'udar dosentes iha departementu Engineria nian husi Universidade Nasional Timor-Lorosa’e husi tinan 2001 to’o 2004. Entre tinan 2023 to’o 2007, nudar Asesór no koordenadór iha Presidênsia Repúblika hodi lidera no koordena ekipa Diálogo Nasional no Sekretáriu Ezekutivu ba Komisaun ba Asuntu Kuadros Rezisténcia. Entre tinan 2018 to’o 2020, Nu'udar Asesór ba Asuntu Juventude no Desportu iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu.

Iha esperiensia organizasaun publikas no Privadus, alende organizasaun Rezistensia nian, Manetelu mós sai nu'udar Editór Jornal Vox Populi (atividade Imprensa durante períudu kampanha ba REFERENDUM) iha tinan 1999. Entre tinan 1999 to’o 2002, nu'udar Xefe Departementu Planeamentu iha Prezidium Juventude Loriku Aswain (PJLA) ne’ebe ikus mai transforma sai Konselho Nacional da Juventude de Timor-Leste (CNJTL).  Sai Sekretario Jerl RENETIL husi tinan 2000 to’o 2004. Nudar fundador CNJTL, ikus mai eleitu sai Prezidente CNJTL iha primeiru kongressu transformasaun PJLA ba CNJTL nian husi tinan 2002 to’o 2007. Sai nu'udar Prezidente ba Confederação do Desporto de Timor-Leste (CDTL) husi tinan 2010 to’o 2011 no hahu husi tinan 2016 to’o ohin loron, nudar Prezidente Federação Shorinji-KEMPO Timor-Leste.

Ikus mai, tamba envolvimentu iha organizasaun rezisténsia nian, mak estadu atribui medalla ordem Nicolau Lobato, Grau II ba Manetelu, nu'udar rekoñesimentu ida ba nia partisipasaun iha prosesu luta ba libertasaun nasional. 

 

Kompeténsia Ministru Tranportes no Komunikasoens

Ministru Transportes no Komunikasoens mak responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne'ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministrus, ba área transportes no Komunikasoins.
Ministru Transportes no Komunikasoens mak iha kompeténsia atu propoin no ezekuta liña polítika Ministériu nian iha área transportes no Komunikasoens; formula, dezenvolve no asegura implementasaun no ezekusaun ba kuadru legál no reguladór setór transportes no Komunikasoens nian;
dezenvolve no regula atividade transportes no Komunikasoens nian, nune'e mós otimiza meiu komunikasaun; asegura koordenasaun setór transportes no estimula komplementaridade entre ninia modu oioin, nune'e mós sira-nia kompetitividade, atubele hadi'a satisfasaun utente sira nian; promove jestaun, nune'e mós adosaun normas téknikas no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun nian; garante prestasaun servisu públiku telekomunikasaun nian no utilizasaun espasu rádiuelétriku, liuhusi emprezas públikas ka konsesaun prestasaun servisu públiku nian ba entidade privadu sira; mantein no dezenvolve sistema informasaun no supervizaun meteorolójiku no seismolójiku nasionál, inklui konstrusaun no manutensaun ninia infraestruturas; promove no koordena investigasaun sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku iha área transportes terrestres, aéreus no marítimu ho karáter sivíl; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ne'ebé iha responsabilidade ba áreas relevantes.
Servisu no organizmu hirak tuirmai Ministru Transportes no Komunikasoens maka sei tutela: Administrasaun Portu Timor-Leste (APORTIL, sigla iha lian portugés), Administrasaun Aeroportu no Navigasaun Aérea Timor-Leste, E.P. (ANATL E.P. sigla iha lian portugés), Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL, sigla iha lian portugés), Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC, sigla iha lian portugés) no Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, I.P. - TIC TIMOR

Under Construction 

TituluData PublikaData TakaAsaun
No Data
tender-image
TituluData PublikaAsaun
Despacho No 096/IX-GOV/MTC/IV/2025 07 Apr 2025, 00:00 Download
Ato administrativo que (1) Aprova o procedimento nos exatos termos em que está formulado, quanto a fac 10 Oct 2024, 00:00 Download
dispatch-image

Dadus seidauk iha!

job-image
TituluData PublikaAsaun
No Data
report-img

Dadus seidauk iha!

law-image

Dadus seidauk iha!

ict-image

Notísia

Notísia foun sira

null

Ekipa Unidade Timor Dijitál Aprezenta Progresu Implementasaun TD 2032


Dili, 11 Setembru 2025 – Objetivu husi reuniaun daruak husi Ekipa Forsa Tarefa ba Revizaun Timor Dijital no Dezenvolvimentu Politika ICT kontinua halo diskusaun konaba progresu implementasaun Timor Dijital 2032 ate a data, nomos kria grupu sub-tematiku atu halo peskiza no analiza klean ba kada areas espesifiku sira iha

 

Le'e tan
null

Ministériu Transporte no Komunikasaun Diskuti Virement OJE 2025


Dili, 10 Setembru 2025 – Ministériu Transporte no Komunikasaun kuarta ohin diskute verifikasaun Orsamentu Jerál Estadu 2025 iha salaun enkontru Ministériu Kaikoli Dili.

Enkontru ne’e prezide husi Diretór Jerál Administrasaun no Finansas, Aniceto Leto Soro akompaña husi Inspetór Jerál MTK.

hetan partisipasaun husi Diretór Nasionál sira no nia reprezentante, Assesor Nasional sira, no pontu vogal husi Diresaun ida-idak.

Ajenda prinsipál husi reuniaun ida ne’e, ko’alia kona-ba Virement Orsamentu 2025 nian. Halo mós aprezentasaun kona-ba rezultadu Virement OJE 2025 husi Xefe Departamentu Planeamento Marcal Aprezentasaun ne’e halo tuir kada Diresaun Nasionál ida-idak, kompostu husi Gabinete Ministru, Inspetór Jerál, no Gabinete Planeamentu, politika no kooperasaun. 

Durante diskusaun, reprezentante husi Diresaun Nasionál ida-idak mos partilha sira nia argumentu hodi mantein orsamentu ne’ebe planeia ba fulan 4 oin mai. Diskusaun ne’e dinámiku, ho foku ba optimizasaun alokasaun orsamentu hodi aliña ho prioridade serbisu ministériu nian to’o tinan ida ne’e nia rohan.

Enkontru ne’e sei hametin liu tan koordenasaun interna no garante katak polítika OJE 2025 aliña ho planu estratéjiku Ministériu Transporte no Komunikasaun nian.

 

Le'e tan
null

Timor-Leste Estabele Parseria Marítima Estratéjiku ho Arábia Saudita iha SMI, Defende Vizaun Ekonómia Azul Nasional


Jeddah, Arábia Saudita - Ministru Transporte no Komunikasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Eng. Miquel Marques Gonçalves Manetelu, konklui misaun ida ne'ebé susesu no estratéjiku tebes iha Konferénsia Indústria Marítima Sustentável ba dala 2 (SMIC 2025) iha Jeddah, ne'ebé hala'o iha loron 3-4 fulan-Setembru tinan 2025, ho patrosíniu hosi Ministru Transporte no Servisu Lojístiku sira Arábia Saudita nian Eng. Saleh bin Nasser Al-Jasser.

Ministru nia envolvimentu abranjente iha fórum marítimu globál prinsipál ida-ne’e kulmina iha enkontru bilaterál istóriku ida ne’ebé estabelese ona fundasaun ba parseria signifikativu ida iha transporte no lojístika entre Timor-Leste no Reinu Arábia Saudita.

Partisipasaun Ativu no Envolvidu iha Diálogu Globál

Ministru Manetelu nu’udar partisipante ativu iha konferénsia ne’e, tau nia-an iha sesaun sira ne’ebé krítiku ba ajenda dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Ninia prezensa subliña nasaun nia kompromisu atu integra prátika sustentável no inovadora sira iha ninia planu infraestrutura sentrál sira. Envolvimentu xave sira inklui:

• Sesaun Abertura Nivel Aas: Rona hanoin sira husi líder globál sira   inklui Sekretáriu-Jerál Organizasaun Marítima Internasionál (IMO) no xefe Organizasaun Hidrográfika Internasionál (IHO).

• Diskusaun Painél Temátiku sira: Hetan koñesimentu estratéjiku kona-ba Efisiénsia Enerjétika no Redusaun Emisaun sira, papél Finansa no Seguru Verde nian, importánsia krítiku Dijitalizasaun Marítima no Siberseguransa nian, no futuru formasaun no 

dezenvolvimentu Mariñeiru sira nian.

• Rede no Vizita ba Fatin: Tuir Jantar Gala ofisiál no partisipa iha vizita ba fatin ba instalasaun marítima xave sira Jeddah nian, fornese hanoin prátiku sira kona-ba jestaun portuáriu no operasaun lojístika sira ho klase mundiál.

Fundasaun ida ba Kolaborasaun iha Futuru: Enkontru Bilateral

Sentru husi vizita ne'e maka enkontru bilaterál ida ne'ebé substantivu no haree ba oin ho Ministru Transporte no Servisu Lojístiku sira Arábia Saudita nian, Eng. Saleh bin Nasser Al-Jasser,.

Ministru Manetelu aprezenta vizaun estratéjiku Timor-Leste nian, ne’ebé ankra iha nia Polítika Nasionál Ekonomia Azul, ne’ebé ho objetivu atu aproveita potensiál marítimu boot nasaun nian ho sustentável. Nia fó sai detallu kona-ba projetu nasionál espesífiku, ho prioridade aas ne'ebé buka perísia, inklui:

• Habelar Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.

• Dezenvolvimentu Portu Kairabela no Portu Com sai hanesan sentru lojístika rejionál boot ida.

• Modernizasaun ba portu Atauro.

Nu'udar resposta, Sua Exelénsia Ministru Al-Jasser simu ho laran-haksolok aprezentasaun sira ne'ebé detallu no afirma Reinu Arabia Saudita nia prontidaun atu esplora oportunidade konkretu sira kooperasaun nian. Nia rekoñese aliñamentu vizaun Timor-Leste nian ho objetivu estratéjiku Arábia Saudita rasik iha lideransa lojístika no transporte globál.

Etapa sira tuirmai ne'ebé konkorda ona

Ministru rua ne'e konkorda atu fó kna’ar ba sira nia ekipa tékniku sira ho efeitu imediatu atu serbisu liuhosi detalle nesesáriu sira hodi fasilita diskusaun substantiva sira liután. Kompromisu ida-ne'e estabelese dalan ida ne'ebé klaru atu konverte vizaun ne'ebé fahe ba parseria tanjível, ne'ebé foka ba jestaun portuáriu, dezenvolvimentu sentru lojístiku, no integrasaun teknolojia verde nian.

Ministru Manetelu afirma, "Ami nia prezensa iha SMIC 2025 no diálogu produtivu ho ami nia omólogu saudita sira marka pasu pivotal ida ba oin. Ami la'ós de'it harii infraestrutura; ami harii futuru sustentável ida ba Timor-Leste, no ami hakarak tebes atu aprende no halo parseria ho líder globál sira hanesan Arábia Saudita atu realiza ami nia ambisaun sira Ekonomia Azul nian."

Le'e tan