undefined
Ministro MTC

Kona-ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu

Miguel Marques Gonçalves Manetelu, moris iha loron 5 fulan Maiu tinan 1969 iha Maliana, Munisípiu Bobonaro. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hahú nia eskola Primária to’o pre-sekundária iha Maliana, hahu husi tinan 1977 to’o 1985. Husi tinan 1985 to’o tinan 1988, kontinua eskola Sekundária, iha SMA 1 Negeri Dili. Hafoin remata eskola Sekundaria iha Dili, kontinua ba eskola ensinu superior no hetan lisensiatura iha Engenaria Elétrika husi Udayana – Bali, Indonesia. 

Iha Indonesia, Manetelu halo parte ba Movimentu Rezisténcia Nasional Estudantes Timor-Leste (RENETIL), desde organizasaun movimentu ne’e hahú. Iha tinan 2000, Manetelu Eleitu nu'udar Sekretáriu Jerál RENETIL, troka Fernando La-Sama de Araujo (Matebian), no okupa kargu Sekretariu Jeral RENETIL nian to’o tinan 2004. 

Hahú husi 8 Agostu 2007, Manetelu simu kna'ar nu'udar Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu. Mosu Remodelasaun Governasaun iha 2015, Manetelu simu fali kna'ar nu'udar Vise Ministru Solidariedade Sosial hahu husi loron 16 Fevereiru to’o termina mandatu iha loron 15 Setembru 2017. 

Iha loron 1 fulan Jullu 2024, simu hikas knaar nudar Ministru Tranportes no Komunikasoens husi IX Governu Konstitusional to’o ohin loron.

Nu'udar Ativista, Manetelu dedika nia vida labarik no Joven nian ba luta libertasaun nasional iha rai laran no iha Indonézia, liu husi atividade Klandestina no Movimentu Estudantil nian. Nudar Polítiku, Manetelu halo parte ba Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) no husi ne’e, mak okupa kargu Públiku oin-oin, nudar Sekretáriu Estadu, Vise Ministru no Ministru husi IV Governu, V Governu, VI Governu ni IX Governu Konstitusional. 

Iha Esperiensia Profesional, alende sai nu'udar Membru Governu, Manetelu mos nu'udar dosentes iha departementu Engineria nian husi Universidade Nasional Timor-Lorosa’e husi tinan 2001 to’o 2004. Entre tinan 2023 to’o 2007, nudar Asesór no koordenadór iha Presidênsia Repúblika hodi lidera no koordena ekipa Diálogo Nasional no Sekretáriu Ezekutivu ba Komisaun ba Asuntu Kuadros Rezisténcia. Entre tinan 2018 to’o 2020, Nu'udar Asesór ba Asuntu Juventude no Desportu iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu.

Iha esperiensia organizasaun publikas no Privadus, alende organizasaun Rezistensia nian, Manetelu mós sai nu'udar Editór Jornal Vox Populi (atividade Imprensa durante períudu kampanha ba REFERENDUM) iha tinan 1999. Entre tinan 1999 to’o 2002, nu'udar Xefe Departementu Planeamentu iha Prezidium Juventude Loriku Aswain (PJLA) ne’ebe ikus mai transforma sai Konselho Nacional da Juventude de Timor-Leste (CNJTL).  Sai Sekretario Jerl RENETIL husi tinan 2000 to’o 2004. Nudar fundador CNJTL, ikus mai eleitu sai Prezidente CNJTL iha primeiru kongressu transformasaun PJLA ba CNJTL nian husi tinan 2002 to’o 2007. Sai nu'udar Prezidente ba Confederação do Desporto de Timor-Leste (CDTL) husi tinan 2010 to’o 2011 no hahu husi tinan 2016 to’o ohin loron, nudar Prezidente Federação Shorinji-KEMPO Timor-Leste.

Ikus mai, tamba envolvimentu iha organizasaun rezisténsia nian, mak estadu atribui medalla ordem Nicolau Lobato, Grau II ba Manetelu, nu'udar rekoñesimentu ida ba nia partisipasaun iha prosesu luta ba libertasaun nasional. 

 

Kompeténsia Ministru Tranportes no Komunikasoens

Ministru Transportes no Komunikasoens mak responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne'ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministrus, ba área transportes no Komunikasoins.
Ministru Transportes no Komunikasoens mak iha kompeténsia atu propoin no ezekuta liña polítika Ministériu nian iha área transportes no Komunikasoens; formula, dezenvolve no asegura implementasaun no ezekusaun ba kuadru legál no reguladór setór transportes no Komunikasoens nian;
dezenvolve no regula atividade transportes no Komunikasoens nian, nune'e mós otimiza meiu komunikasaun; asegura koordenasaun setór transportes no estimula komplementaridade entre ninia modu oioin, nune'e mós sira-nia kompetitividade, atubele hadi'a satisfasaun utente sira nian; promove jestaun, nune'e mós adosaun normas téknikas no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun nian; garante prestasaun servisu públiku telekomunikasaun nian no utilizasaun espasu rádiuelétriku, liuhusi emprezas públikas ka konsesaun prestasaun servisu públiku nian ba entidade privadu sira; mantein no dezenvolve sistema informasaun no supervizaun meteorolójiku no seismolójiku nasionál, inklui konstrusaun no manutensaun ninia infraestruturas; promove no koordena investigasaun sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku iha área transportes terrestres, aéreus no marítimu ho karáter sivíl; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ne'ebé iha responsabilidade ba áreas relevantes.
Servisu no organizmu hirak tuirmai Ministru Transportes no Komunikasoens maka sei tutela: Administrasaun Portu Timor-Leste (APORTIL, sigla iha lian portugés), Administrasaun Aeroportu no Navigasaun Aérea Timor-Leste, E.P. (ANATL E.P. sigla iha lian portugés), Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL, sigla iha lian portugés), Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC, sigla iha lian portugés) no Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, I.P. - TIC TIMOR

Under Construction 

TituluData PublikaData TakaAsaun
No Data
tender-image
TituluData PublikaAsaun
Despacho No 096/IX-GOV/MTC/IV/2025 07 Apr 2025, 00:00 Download
Ato administrativo que (1) Aprova o procedimento nos exatos termos em que está formulado, quanto a fac 10 Oct 2024, 00:00 Download
dispatch-image

Dadus seidauk iha!

job-image
TituluData PublikaAsaun
No Data
report-img

Dadus seidauk iha!

law-image

Dadus seidauk iha!

ict-image

Notísia

Notísia foun sira

null

CTL -EP - TELIN Kolabora Hodi Esplora Oportunidade Foun Ba Konetividade Global Iha Futuru


Jakarta, 29 Outubru 2025 – Kabu Timor-Leste Empreza Públika (CTL-EP) kuarta ne’e asina MoU ida ho Telkom Indonesia International (TELIN). 

Serimónia asinatura MoU ne’e asina husi Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika (CTL-EP) atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, no Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba iha Edifisiu Sentrál TELIN Indonesia. Jl. Gatot Subroto No.kav. 52, Jakarta ·

iha serimónia asinatura ne'e Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-leste akompaña husi Embaixadór Timor-Leste ba Jakarta, Roberto Sarmento de Oliveira Soares, Kordenadór Jerál Kabu Timor-Leste, Pedro Lay, Prezidente ANC-IP, Flávio Cardoso Neves, Diretór Ezekutivu TIC-TIMOR-IP, Venancio Pinto, Asesór tékniku Ministru MTK, João Olivio Freitas, no Sekretária segundu Embaxadór Timor-Leste iha Jakarta, Joanico Sarmento Gomes, husi akompaña husi CEO Telkomcel Timor-Leste, Benedictus Ardiyanto Priyo no direjente sira husi TELIN.

Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hatete MoU ida ne’e reflete kle'an espíritu kolaborativu, Ida ne'e onra boot tebes ba Empreza rua ne’e. iha ne'ebé empreza estatál rua husi Timor-Leste no Indonézia haree formasaun parseria importante ida ba futuru dijitál Timor-Leste nian. 

“MoU ida ne’e nu’udar kapítulu foun ida iha Timor-Leste nia istória. Iha loron domingu foin lais ne’e, mundu haree Timor-Leste nia admisaun formál nu'udar membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN). Ida ne'e sai nu'udar momentu estraordináriu ida ba orgullu nasionál - kulminasaun ba tinan dedikasaun no kompromisu maka'as ba futuru ida-ne'ebé prosperu. Timor-Leste viajen hamutuk iha ASEAN nia laran agora ofisialmente hahú ona” dehan Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika, Eng. Miguel Manetelu.

“Memorandu Entendimentu ne’ebé asina entre empreza estatál rua, CTL no TELIN, la’ós de’it dokumentu kooperasaun ida—ne’e hanesan ponte ida. Ponte ida ne’ebé liga povu rai rua ne’e nia, no ida ne’ebé liga Timor-Leste ba fuan dijitál ASEAN no mundu nian. Ponte ida ne'ebé harii hosi kooperasaun sira hanesan ne’e no hetan forsa hosi korrente espíritu progresu nian ne'ebé fahe. Parseria ida-ne'e nia ámbitu maka estratéjiku no vizionáriu. Hamutuk, ami iha kompromisu atu kolabora iha dezenvolvimentu sistema kabu submarinu bilaterál ida. Ida-ne’e la’ós de’it projetu infraestrutura ida—ida-ne’e hanesan koluna vertebra ba Timor-Leste modernu ida, besik” dehan Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika iha nia diskursu iha ambitu selebrasaun asinatura MoU iha Jakarta Indonézia” nia hatutan.

Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba iha nia diskursu hatete Telin nia kompromisu kolabora ho CTL-EP hodi esplora oportunidade global iha futuru.

“Ida-ne’e hatudu ami-nia kompromisu atu investe la’ós de’it iha infraestrutura ka hardware, maibé mós iha konstrusaun rede foun ida ba progresu liután iha Timór-Leste. Tanba ne’e, iha Telin, ami apoia maka’as no hetan inspirasaun husi governu Timor Leste nia inisiativa atu harii la’ós de’it nasaun ida ne’ebé iha ligasaun, maibé nasaun ida ne’ebé iha ligasaun globál. Liu husi MoU ida ne’e, Telin ho CTL kolabora hodi esplora oportunidade foun ba konetividade global iha future” tenik Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma

“Hamutuk, ami sei foka ba harii infraestrutura kabu submarinu no harii kapasidade sira iha CTL liuhosi transferénsia koñesimentu bazeia ba ami nia esperiénsia harii infraestrutura, partikularmente kabel submarinu globalmente. Agora daudaun ami iha liu kilómetru 250,000 hosi kabel submarinu, ne'ebé hale'u ona mundu dala lima. Segundu, ita hakarak hadia kualidade internet no siberseguransa iha Timor Leste. Ida ne’e mós ami nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL iha ne’ebá. Tanba ita hatene katak ida-ne'e maka era internet, seguransa, seguransa internet, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot. Terseiru, ami hakarak enkoraja transformasaun dijitál iha Timor Leste” afirma Budi Satria Dharma

TELIN nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL iha Timor-Leste. Tanba TELIN hatene katak ida-ne'e maka era internet, seguransa, seguransa internet, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot. no enkoraja transformasaun dijitál iha Timor Leste.

Telin iha nafatin kompromisu maka’as atu fó apoiu ba Timor-Leste atu hetan konetividade globál no garante katak kreximentu dijitál iha Timor-Leste sai reziliente ba beibeik, sustentável, no prontu atu hasoru dezafiu sira iha futuru. 

Kabu bilaterál ne’e sei sai hanesan ligasaun direta, reziliente, no ho kapasidade aas entre nasaun rua, enkuantu reforsa Timor-Leste nia papél iha arkitetura dijitál ASEAN nian. Maibé, parseria ida-ne'e la'o liu konstrusaun kabu ida. Ida-ne'e mós kona-ba hakbiit povu rai rua ne’e nia. Kolaborasaun ida-ne'e hamriik iha pilar estratéjiku tolu: 

Primeiru, jestaun kabel submarinu no transferénsia koñesimentu. Aleinde dezenvolve projetu kabel bilaterál, MoU ida-ne'e mós foka ba harii kapasidade nasionál no perísia ne'ebé presiza atu jere infraestrutura komunikasaun krítiku ida-ne'e. Segundu, dezenvolvimentu internet no siberseguransa. 

MoU fornese ida ne’e nu’udar oportunidade ida atu aprende hosi TELIN nia esperiénsia iha dezenvolvimentu ekosistema dijitál ida ne'ebé reziliente no seguru— ida ne'ebé proteje dadus nasionál no apoia kreximentu ekonómiku dijitál sustentável.

Terseiru, transformasaun dijitál no dezenvolvimentu infraestrutura. CTL rekoñese katak infraestrutura komunikasaun sira forma fundasaun ba Timor-Leste modernu ida. Tanba ne'e, CTL no TELIN tenke serbisu hamutuk atu asegura katak kada pasu dijitál ne'ebé foti fó benefísiu tanjível ba sidadaun rai rua ne’e nai—husi e-government no edukasaun dijitál to'o haburas inovasaun no empreendedorizmu.

Iha kolaborasaun ida-ne’e, TELIN nia abordajen reflete sinseridade no vizaun nobre—ida ne’ebé haree dook liu númeru no lukru finanseiru, ba orizonte luan liu kona-ba harii nasaun no dezenvolvimentu umanu. TELIN la haree ida-ne’e hanesan tranzasaun negósiu de’it, maibé hanesan parseria entre nasaun rua. Ida-ne'e maka espíritu solidariedade nian ne'ebé loos—espíritu parentesku nian, espíritu kooperasaun mútua. Nune’e mós haree TELIN la’ós de’it hanesan CTL nia parseiru negósiu, maibé mós hanesan maun-boot no belun loloos iha Timor-Leste nia jornada dezenvolvimentu nasionál.

parseria ida-ne’e entre CTL no TELIN—ne’ebé estabelese lakleur hafoin TimorLeste nia admisaun nu’udar membru ASEAN ba dala 11—simboliza inísiu foun ba TimorLeste: era konektividade, dezenvolvimentu aseleradu, no integrasaun rejionál. CTL agradese ba TELIN nia kooperasaun besik ho CTL bainhira la’o ba oin hamutuk ho kompromisu ne’ebé fahe no objetivu komún. Agora, ho onra boot, ha’u konvida distintu Sr. Budi husi TELIN atu hamutuk ho ha’u asina Nota Entendimentu ida-ne’e.

Le'e tan
null

Timor-Leste – Malázia Asina Mou Hametin Relasaun Bilaterál Iha Setór Telekomunikasaun Ne’bé Krítiku No Transformativu Futuru Dijitál


Kuala Lumpur, Malázia, 26 Outubru 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu  asina nota entendimentu ho Ministru Komunikasaun Malázia nian Datuk Ahmad Fahmi Bin Mohamed Fadzil akompaña Vise-Ministru Komunikasaun.

Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun, rekoñese liuhosi asina MoU ida ne’e sei harii ponte amizade no kooperasaun ida ne'ebé metin liután entre  nasauun rua ne’e nian. Timor-Leste valoriza tebes relasaun amizade ne’ebé eziste no metin ho Malázia, no agradese liuliu ba Malázia nia apoiu metin ba Timor-Leste nia viajen ba integrasaun ASEAN. Parseria ida-ne'e maka testamentu ida ba solidariedade nudar nasaun membru ASEAN.

Ministru Manetelu agradese ho laran tomak ba Ministru Fahmi ba nia lideransa no apoiu hodi orienta ekipa tékniku sira hosi MoC no MTC atu serbisu hamutuk besik, hodi permite atu hala'o lalais diskusaun sira MoU nian. Governante ne’e kontente ho esforsu ida-ne'e lori ba endosu susesu ohin nian—ne'ebé hetan iha menus husi fulan ida dezde diretiva ne'ebé fó durante enkontru bilaterál entre Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Yang Amat Berhormat (YAB) Dato' Seri Anwar Bin Ibrahim, ne'ebé Ministru Fahmi no ha'u hetan onra atu asiste iha Ofisiál Amat (BYA) nian Vizita mai Timor-Leste.

Ida-ne'e hanesan onra boot ida no ksolok boot ida atu iha ne'e iha Kuala Lumpur, sidade ida ne'ebé simboliza dinamizmu no progresu. Lori Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia naran, 

“Ohin, ita halibur la'ós de'it atu asina dokumentu ida, maibé atu harii ponte amizade no kooperasaun ida ne'ebé metin liután entre ita-nia nasaun rua. Ami iha Timor-Leste valoriza tebes relasaun amizade ne’ebé eziste no metin ho Malázia, no ami agradese liuliu ba Malázia nia apoiu metin ba ita-nia nasaun nia viajen ba integrasaun ASEAN”dehan Ministru Manetelu iha serimónia Asina MoU ho Governu Malázia

Parseria ida-ne'e maka testamentu ida ba solidariedade ne'ebá. Ha'u hakarak agradese ho laran tomak ba Ministru Fahmi ba nia lideransa no apoiu hodi orienta ekipa tékniku sira hosi MoC no MTC atu serbisu hamutuk besik, hodi permite ami atu hala'o lalais diskusaun sira MoU nian. Ha'u kontente atu nota katak esforsu ida-ne'e lori ba endosu susesu ohin nian—ne'ebé hetan iha menus husi fulan ida dezde diretiva ne'ebé fó durante enkontru bilaterál entre Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Yang Amat Berhormat (YAB) Dato' Seri Anwar Bin Ibrahim, ne'ebé Ministru Fahmi no ha'u hetan onra atu asiste iha Ofisiál Amat (BYA) nian Vizita mai Timor-Leste.

“Memorandu Entendimentu ne’ebé ita atu asina kona-ba Kooperasaun iha Ámbitu Telekomunikasaun nian hanesan pasu markante ida. Ida-ne'e muda ita-nia relasaun bilaterál sira ba setór ida ne'ebé krítiku no transformativu---futuru dijitál. Ami rekoñese katak infraestrutura telekomunikasaun nian ne'ebé metin, modernu no seguru maka hanesan ruin kotuk ba dezenvolvimentu nasionál, kreximentu ekonómiku, no integrasaun rejionál ne'ebé efetivu” afirma Ministru Manetelu

MoU ida ne’e hanesan enkuadramentu ida husi ambisaun ne’ebé fahe. Ida-ne'e loke dalan ba parseria ida ne'ebé komprensivu ne'ebé sei:

Ida ne'e nu'udar enkuadramentu ida ba ambisaun ne'ebé fahe ba malu. Ida ne'e loke dalan ba parseria ida-ne'ebé komprensivu ne'ebé sei haree ita: 

 1. Troka koñesimentu no espesializasaun téknika, harii kapasidade ba ita-nia instituisaun no povu. 

 2. Fahe prátika di'ak liu iha polítika regulador sira, asegura katak ita-nia enkuadramentu sira kondusivu ba kresimentu no inovasaun. 

 3. Promove kolaborasaun entre ita-nia lider sira, ofisiál sira, no peritu tékniku sira liuhosi troka no programa konjunta sira. 

 4. Promove peskiza, dezenvolvimentu no inovasaun hodi asegura katak ita la'ós de'it partisipante, maibé kontribui ativu ba ekonomia dijitál global.

Ba Timor-Leste, kooperasaun ne’e hanesan oportunidade estratéjiku ida. Ida-ne'e aliña ho perfeitu ho Timor-Leste nia objetivu dezenvolvimentu nasionál sira hodi taka divizaun dijitál, hasa'e konetividade ba nia sidadaun sira, no kapasita Timor-Leste nia ekonomia liuhosi transformasaun dijitál. Potensiál ba benefísiu mútuo maka boot tebes husi hasa'e konetividade transfronteirisu to'o fasilita parseria sira entre Timor-Leste nia reguladór telekomunikasaun sira, operadór sira, no autór sira indústria nian. Enkuantu MoU ida-ne'e, hanesan hateten ho klaru, hanesan rejistu ida kona-ba ami nia intensaun sira no la'ós tratadu ida ne'ebé legalmente vinkulativu, ida-ne'e maka deklarasaun ida ne'ebé maka'as kona-ba Timor-Leste nia kompromisu mútuo. Ida-ne'e maka promesa ida ba ami-nia povu sira katak ita sei serbisu hamutuk, iha espíritu resiprosidade no benefísiu mútuo, hodi aproveita kbiit teknolojia nian ba futuru ida ne'ebé prósperu no ligadu liu.

Tan ne'e, mai ita uza parseria ne'e nu'udar baze. Mai ita serbisu maka'as hodi tradús ita-nia intensaun atu fahe ba projetu konkretu no rezultadu signifikativu ne'ebé ita-nia empreza no komunidade sira sei sente. Iha enserramentu, ha'u hakarak agradese fali ba nia Exelensia Ministru Fahmi no Governu Malazia ba imi-nia lideransa hodi halo parseria ida-ne'e sai realidade. Ha'u nakonu ho optimizmu boot ba buat ne'ebé ita sei hetan hamutuk. Agora ha'u hein atu hamutuk ho imi, Ita-Boot nia Exelensia, atu asina formalmente Memorandu Entendimentu ida-ne'e.

Le'e tan
null

Ministru Manetelu Halo Teste Drive Ba Kareta Automátika Ne’ebé ho Sistema Teknolojia Autopilotu


Beijing, 16 Outubru 2025 - Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu hamutuk ho ekipa Ministériu halo test drive ba karreta automátika ne’ebe ho Sistema teknolójia autopilotu iha Beiron Etrong International Exhibition & Convention Center, Beijing – Xina.

Iha sesaun test drive ne’e, Ministru Manetelu hamutuk ho Asesor Prinsipál ba Autoridade Nasional Teknolójia, Jose Lay koko karreta ne’ebe lao autopilotu iha estrada Beijing hodi hatene teknolójia ne’ebe promove dezenvolvimentu tipu indústria foun iha automotivó.

Husi kareta ho Sistema Intelligent Connected Vehicles hatudu katak ho avansu teknoljia ne’ebé Xina hatudu liuhosi ezibisaun ne’e hatudu Xina nia dezenvolvimentu teknoljia laís tebes no Xina lansa iha New Enegy Vehicles in the AI Era, hanesan saida mak lidér hosi kompaña automotíva Xina sira hateten iha sira nia preokupasaun kona-ba teknolójia ne’ebe lori mundu ba oin.

Le'e tan