
CTL -EP - TELIN Kolabora Hodi Esplora Oportunidade Foun Ba Konetividade Global Iha Futuru
Jakarta, 29 Outubru 2025 – Kabu Timor-Leste Empreza Públika (CTL-EP) kuarta ne’e asina MoU ida ho Telkom Indonesia International (TELIN).
Serimónia asinatura MoU ne’e asina husi Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika (CTL-EP) atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, no Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba iha Edifisiu Sentrál TELIN Indonesia. Jl. Gatot Subroto No.kav. 52, Jakarta ·
iha serimónia asinatura ne'e Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-leste akompaña husi Embaixadór Timor-Leste ba Jakarta, Roberto Sarmento de Oliveira Soares, Kordenadór Jerál Kabu Timor-Leste, Pedro Lay, Prezidente ANC-IP, Flávio Cardoso Neves, Diretór Ezekutivu TIC-TIMOR-IP, Venancio Pinto, Asesór tékniku Ministru MTK, João Olivio Freitas, no Sekretária segundu Embaxadór Timor-Leste iha Jakarta, Joanico Sarmento Gomes, husi akompaña husi CEO Telkomcel Timor-Leste, Benedictus Ardiyanto Priyo no direjente sira husi TELIN.
Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hatete MoU ida ne’e reflete kle'an espíritu kolaborativu, Ida ne'e onra boot tebes ba Empreza rua ne’e. iha ne'ebé empreza estatál rua husi Timor-Leste no Indonézia haree formasaun parseria importante ida ba futuru dijitál Timor-Leste nian.
“MoU ida ne’e nu’udar kapítulu foun ida iha Timor-Leste nia istória. Iha loron domingu foin lais ne’e, mundu haree Timor-Leste nia admisaun formál nu'udar membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN). Ida ne'e sai nu'udar momentu estraordináriu ida ba orgullu nasionál - kulminasaun ba tinan dedikasaun no kompromisu maka'as ba futuru ida-ne'ebé prosperu. Timor-Leste viajen hamutuk iha ASEAN nia laran agora ofisialmente hahú ona” dehan Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika, Eng. Miguel Manetelu.
“Memorandu Entendimentu ne’ebé asina entre empreza estatál rua, CTL no TELIN, la’ós de’it dokumentu kooperasaun ida—ne’e hanesan ponte ida. Ponte ida ne’ebé liga povu rai rua ne’e nia, no ida ne’ebé liga Timor-Leste ba fuan dijitál ASEAN no mundu nian. Ponte ida ne'ebé harii hosi kooperasaun sira hanesan ne’e no hetan forsa hosi korrente espíritu progresu nian ne'ebé fahe. Parseria ida-ne'e nia ámbitu maka estratéjiku no vizionáriu. Hamutuk, ami iha kompromisu atu kolabora iha dezenvolvimentu sistema kabu submarinu bilaterál ida. Ida-ne’e la’ós de’it projetu infraestrutura ida—ida-ne’e hanesan koluna vertebra ba Timor-Leste modernu ida, besik” dehan Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika iha nia diskursu iha ambitu selebrasaun asinatura MoU iha Jakarta Indonézia” nia hatutan.
Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba iha nia diskursu hatete Telin nia kompromisu kolabora ho CTL-EP hodi esplora oportunidade global iha futuru.
“Ida-ne’e hatudu ami-nia kompromisu atu investe la’ós de’it iha infraestrutura ka hardware, maibé mós iha konstrusaun rede foun ida ba progresu liután iha Timór-Leste. Tanba ne’e, iha Telin, ami apoia maka’as no hetan inspirasaun husi governu Timor Leste nia inisiativa atu harii la’ós de’it nasaun ida ne’ebé iha ligasaun, maibé nasaun ida ne’ebé iha ligasaun globál. Liu husi MoU ida ne’e, Telin ho CTL kolabora hodi esplora oportunidade foun ba konetividade global iha future” tenik Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma
“Hamutuk, ami sei foka ba harii infraestrutura kabu submarinu no harii kapasidade sira iha CTL liuhosi transferénsia koñesimentu bazeia ba ami nia esperiénsia harii infraestrutura, partikularmente kabel submarinu globalmente. Agora daudaun ami iha liu kilómetru 250,000 hosi kabel submarinu, ne'ebé hale'u ona mundu dala lima. Segundu, ita hakarak hadia kualidade internet no siberseguransa iha Timor Leste. Ida ne’e mós ami nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL iha ne’ebá. Tanba ita hatene katak ida-ne'e maka era internet, seguransa, seguransa internet, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot. Terseiru, ami hakarak enkoraja transformasaun dijitál iha Timor Leste” afirma Budi Satria Dharma
TELIN nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL iha Timor-Leste. Tanba TELIN hatene katak ida-ne'e maka era internet, seguransa, seguransa internet, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot. no enkoraja transformasaun dijitál iha Timor Leste.
Telin iha nafatin kompromisu maka’as atu fó apoiu ba Timor-Leste atu hetan konetividade globál no garante katak kreximentu dijitál iha Timor-Leste sai reziliente ba beibeik, sustentável, no prontu atu hasoru dezafiu sira iha futuru.
Kabu bilaterál ne’e sei sai hanesan ligasaun direta, reziliente, no ho kapasidade aas entre nasaun rua, enkuantu reforsa Timor-Leste nia papél iha arkitetura dijitál ASEAN nian. Maibé, parseria ida-ne'e la'o liu konstrusaun kabu ida. Ida-ne'e mós kona-ba hakbiit povu rai rua ne’e nia. Kolaborasaun ida-ne'e hamriik iha pilar estratéjiku tolu:
Primeiru, jestaun kabel submarinu no transferénsia koñesimentu. Aleinde dezenvolve projetu kabel bilaterál, MoU ida-ne'e mós foka ba harii kapasidade nasionál no perísia ne'ebé presiza atu jere infraestrutura komunikasaun krítiku ida-ne'e. Segundu, dezenvolvimentu internet no siberseguransa.
MoU fornese ida ne’e nu’udar oportunidade ida atu aprende hosi TELIN nia esperiénsia iha dezenvolvimentu ekosistema dijitál ida ne'ebé reziliente no seguru— ida ne'ebé proteje dadus nasionál no apoia kreximentu ekonómiku dijitál sustentável.
Terseiru, transformasaun dijitál no dezenvolvimentu infraestrutura. CTL rekoñese katak infraestrutura komunikasaun sira forma fundasaun ba Timor-Leste modernu ida. Tanba ne'e, CTL no TELIN tenke serbisu hamutuk atu asegura katak kada pasu dijitál ne'ebé foti fó benefísiu tanjível ba sidadaun rai rua ne’e nai—husi e-government no edukasaun dijitál to'o haburas inovasaun no empreendedorizmu.
Iha kolaborasaun ida-ne’e, TELIN nia abordajen reflete sinseridade no vizaun nobre—ida ne’ebé haree dook liu númeru no lukru finanseiru, ba orizonte luan liu kona-ba harii nasaun no dezenvolvimentu umanu. TELIN la haree ida-ne’e hanesan tranzasaun negósiu de’it, maibé hanesan parseria entre nasaun rua. Ida-ne'e maka espíritu solidariedade nian ne'ebé loos—espíritu parentesku nian, espíritu kooperasaun mútua. Nune’e mós haree TELIN la’ós de’it hanesan CTL nia parseiru negósiu, maibé mós hanesan maun-boot no belun loloos iha Timor-Leste nia jornada dezenvolvimentu nasionál.
parseria ida-ne’e entre CTL no TELIN—ne’ebé estabelese lakleur hafoin TimorLeste nia admisaun nu’udar membru ASEAN ba dala 11—simboliza inísiu foun ba TimorLeste: era konektividade, dezenvolvimentu aseleradu, no integrasaun rejionál. CTL agradese ba TELIN nia kooperasaun besik ho CTL bainhira la’o ba oin hamutuk ho kompromisu ne’ebé fahe no objetivu komún. Agora, ho onra boot, ha’u konvida distintu Sr. Budi husi TELIN atu hamutuk ho ha’u asina Nota Entendimentu ida-ne’e.







