undefined
Ministro MTC

Kona-ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu

Miguel Marques Gonçalves Manetelu, moris iha loron 5 fulan Maiu tinan 1969 iha Maliana, Munisípiu Bobonaro. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hahú nia eskola Primária to’o pre-sekundária iha Maliana, hahu husi tinan 1977 to’o 1985. Husi tinan 1985 to’o tinan 1988, kontinua eskola Sekundária, iha SMA 1 Negeri Dili. Hafoin remata eskola Sekundaria iha Dili, kontinua ba eskola ensinu superior no hetan lisensiatura iha Engenaria Elétrika husi Udayana – Bali, Indonesia. 

Iha Indonesia, Manetelu halo parte ba Movimentu Rezisténcia Nasional Estudantes Timor-Leste (RENETIL), desde organizasaun movimentu ne’e hahú. Iha tinan 2000, Manetelu Eleitu nu'udar Sekretáriu Jerál RENETIL, troka Fernando La-Sama de Araujo (Matebian), no okupa kargu Sekretariu Jeral RENETIL nian to’o tinan 2004. 

Hahú husi 8 Agostu 2007, Manetelu simu kna'ar nu'udar Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu. Mosu Remodelasaun Governasaun iha 2015, Manetelu simu fali kna'ar nu'udar Vise Ministru Solidariedade Sosial hahu husi loron 16 Fevereiru to’o termina mandatu iha loron 15 Setembru 2017. 

Iha loron 1 fulan Jullu 2024, simu hikas knaar nudar Ministru Tranportes no Komunikasoens husi IX Governu Konstitusional to’o ohin loron.

Nu'udar Ativista, Manetelu dedika nia vida labarik no Joven nian ba luta libertasaun nasional iha rai laran no iha Indonézia, liu husi atividade Klandestina no Movimentu Estudantil nian. Nudar Polítiku, Manetelu halo parte ba Partidu Congresso Nacional de Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) no husi ne’e, mak okupa kargu Públiku oin-oin, nudar Sekretáriu Estadu, Vise Ministru no Ministru husi IV Governu, V Governu, VI Governu ni IX Governu Konstitusional. 

Iha Esperiensia Profesional, alende sai nu'udar Membru Governu, Manetelu mos nu'udar dosentes iha departementu Engineria nian husi Universidade Nasional Timor-Lorosa’e husi tinan 2001 to’o 2004. Entre tinan 2023 to’o 2007, nudar Asesór no koordenadór iha Presidênsia Repúblika hodi lidera no koordena ekipa Diálogo Nasional no Sekretáriu Ezekutivu ba Komisaun ba Asuntu Kuadros Rezisténcia. Entre tinan 2018 to’o 2020, Nu'udar Asesór ba Asuntu Juventude no Desportu iha Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu.

Iha esperiensia organizasaun publikas no Privadus, alende organizasaun Rezistensia nian, Manetelu mós sai nu'udar Editór Jornal Vox Populi (atividade Imprensa durante períudu kampanha ba REFERENDUM) iha tinan 1999. Entre tinan 1999 to’o 2002, nu'udar Xefe Departementu Planeamentu iha Prezidium Juventude Loriku Aswain (PJLA) ne’ebe ikus mai transforma sai Konselho Nacional da Juventude de Timor-Leste (CNJTL).  Sai Sekretario Jerl RENETIL husi tinan 2000 to’o 2004. Nudar fundador CNJTL, ikus mai eleitu sai Prezidente CNJTL iha primeiru kongressu transformasaun PJLA ba CNJTL nian husi tinan 2002 to’o 2007. Sai nu'udar Prezidente ba Confederação do Desporto de Timor-Leste (CDTL) husi tinan 2010 to’o 2011 no hahu husi tinan 2016 to’o ohin loron, nudar Prezidente Federação Shorinji-KEMPO Timor-Leste.

Ikus mai, tamba envolvimentu iha organizasaun rezisténsia nian, mak estadu atribui medalla ordem Nicolau Lobato, Grau II ba Manetelu, nu'udar rekoñesimentu ida ba nia partisipasaun iha prosesu luta ba libertasaun nasional. 

 

Kompeténsia Ministru Tranportes no Komunikasoens

Ministru Transportes no Komunikasoens mak responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne'ebé define no aprova ona husi Konsellu Ministrus, ba área transportes no Komunikasoins.
Ministru Transportes no Komunikasoens mak iha kompeténsia atu propoin no ezekuta liña polítika Ministériu nian iha área transportes no Komunikasoens; formula, dezenvolve no asegura implementasaun no ezekusaun ba kuadru legál no reguladór setór transportes no Komunikasoens nian;
dezenvolve no regula atividade transportes no Komunikasoens nian, nune'e mós otimiza meiu komunikasaun; asegura koordenasaun setór transportes no estimula komplementaridade entre ninia modu oioin, nune'e mós sira-nia kompetitividade, atubele hadi'a satisfasaun utente sira nian; promove jestaun, nune'e mós adosaun normas téknikas no regulamentasaun kona-ba uzu públiku servisu komunikasaun nian; garante prestasaun servisu públiku telekomunikasaun nian no utilizasaun espasu rádiuelétriku, liuhusi emprezas públikas ka konsesaun prestasaun servisu públiku nian ba entidade privadu sira; mantein no dezenvolve sistema informasaun no supervizaun meteorolójiku no seismolójiku nasionál, inklui konstrusaun no manutensaun ninia infraestruturas; promove no koordena investigasaun sientífika no dezenvolvimentu teknolójiku iha área transportes terrestres, aéreus no marítimu ho karáter sivíl; estabelese mekanizmu kolaborasaun no koordenasaun ho órgaun Governu sira seluk ne'ebé iha responsabilidade ba áreas relevantes.
Servisu no organizmu hirak tuirmai Ministru Transportes no Komunikasoens maka sei tutela: Administrasaun Portu Timor-Leste (APORTIL, sigla iha lian portugés), Administrasaun Aeroportu no Navigasaun Aérea Timor-Leste, E.P. (ANATL E.P. sigla iha lian portugés), Autoridade Aviasaun Sivíl Timor-Leste (AACTL, sigla iha lian portugés), Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC, sigla iha lian portugés) no Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, I.P. - TIC TIMOR

Under Construction 

TituluData PublikaData TakaAsaun
No Data
tender-image
TituluData PublikaAsaun
Despacho No 445/IX-GOV/GMTC/X/2025 10 Nov 2025, 00:00 Download
Despacho No 096/IX-GOV/MTC/IV/2025 07 Apr 2025, 00:00 Download
Ato administrativo que (1) Aprova o procedimento nos exatos termos em que está formulado, quanto a fac 10 Oct 2024, 00:00 Download
dispatch-image

Dadus seidauk iha!

job-image
TituluData PublikaAsaun
No Data
report-img

Dadus seidauk iha!

law-image

Dadus seidauk iha!

ict-image

Notísia

Notísia foun sira

null

PN Hahú Debate PPL OJE 2026


Dili, 05 Novembru 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, partisipa debate projetu proposta lei OJE 2026 iha Jeneralidade kuarta ne'e iha Parlamentu Nasional.

Debate iha faze Jeneralidade ne’e lidera hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, nomos hetan partisipasaun masimu husi membru governu konstitusional da-sia.

Primeiru Minsitru Kayrala Xanana Gusmão iha nia diskursu hatete governu nia dever no responsabilidade boot mai aprezenta proposta lei kona-ba orsamentu jerál estadu 2026

“Ho sentido boot kona-ba dever ho responsabilidade mak ha’u mai dirije ba ilustre audiência ida-ne’e atu apresenta Proposta Lei kona-ba Orçamento Geral Estado ba tinan 2026. La iha dúvida, ne’e hanesan momento-chave ida iha Estado nia moris. Debate kona-ba instrumento ida, liuliu, gestão financeira, ho nia estratégias ho escolhas políticas ba país, iha exercício democrático ida nebé halo discussão kona-ba escolhas hirak-ne’e. Tanba razão ida-ne’e, mak debate kona-ba Orçamento Geral Estado la’ós de’it sura números. Ita mai iha-ne’e atu fó sentido ba números hirak-ne’e no atu simu responsabilidade kona-ba investimentos, investimentos nebé atu contribui lori hadi’a ita-nia povo nia moris, atu hakbiit nia no desenvolve nia ho forma saudável, instruída no empreendedora”dehan PM Xanana iha debate PPL iha PN.

“Ita mai iha-ne’e atu implementa plano estratégico ida, ne’ebé traça tiha ona iha 2011, ho hanoin kona-ba continuidade iha políticas, projetos ho reformas, tanba ida-né mak única forma atu bele alcança visão kona-ba desenvolvimento nacional” tenik PM Xanana

Hafoin debate Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão kontinua rona intervensaun deputadu sira iha debate jeneralidade bá Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2026, iha Parlamentu Nasionál 

Debate iha faze Jeneralidade ne’e lidera hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay.

Le'e tan
null

MAE Ofisialmente Entrega Karreta Ambulift Ba MTK


Dili, 04 Novembru 2025 – Ministru Administrasaun Estatál, ????́? ?? ????́??? ??????, entrega karreta ambulift ba Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, iha ambitu serimónia lansamentu sentru modernizasaun administrativu iha resintu MAE Kaikoli DIli.

MAE ofisialmente entrega karreta Ambulift ne’ebé sosa iha momentu vizita husi maktoban Sua Santidade Papa Francisco iha Timor-Leste ba Ministériu Transporte no Komunikasaun, tuir pedidu husi MTK ne’ebé hetan autorizasaun husi Primeiru Ministru, hodi fasilita servisu ANATL, E.P nian, espesifikamente atu fasilita ema ho kondisaun fiziku espesiál no ema moras grave sira.

Serimónia ne'e marka prezensa husi Reprezentante Rezidente UNDP, Katyna Argueta, Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Jacinto Rigoberto no Sekretaris Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Mateus W. dos Santos Tallo.

Entretantu, iha serimónia ne’e hetan partisipasaun masimu, husi Xefes Gabinete, Embaixadores, Ajénsia Internasionál, Prezidente Autoridade Munisipál 12, Prezidente Autoridade Administrativa Ataúro, Diretores-Gerais no Diretores-Nacionais husi Ministériu Justisa no Ministériu Transporte no Komunikasaun, Diretór Ezekutivu TIC TIMOR, I.P. no Diretores-Gerais, Diretores-Nasionais, Xefe-Departamentu no funsionáriu tomak husi Ministériu Administrasaun Estatal, no Konvidadu sira hotu.

Le'e tan
null

CTL -EP - TELIN Kolabora Hodi Esplora Oportunidade Foun Ba Konetividade Global Iha Futuru


Jakarta, 29 Outubru 2025 – Kabu Timor-Leste Empreza Públika (CTL-EP) kuarta ne’e asina MoU ida ho Telkom Indonesia International (TELIN). 

Serimónia asinatura MoU ne’e asina husi Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika (CTL-EP) atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, no Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba iha Edifisiu Sentrál TELIN Indonesia. Jl. Gatot Subroto No.kav. 52, Jakarta ·

iha serimónia asinatura ne'e Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-leste akompaña husi Embaixadór Timor-Leste ba Jakarta, Roberto Sarmento de Oliveira Soares, Kordenadór Jerál Kabu Timor-Leste, Pedro Lay, Prezidente ANC-IP, Flávio Cardoso Neves, Diretór Ezekutivu TIC-TIMOR-IP, Venancio Pinto, Asesór tékniku Ministru MTK, João Olivio Freitas, no Sekretária segundu Embaxadór Timor-Leste iha Jakarta, Joanico Sarmento Gomes, husi akompaña husi CEO Telkomcel Timor-Leste, Benedictus Ardiyanto Priyo no direjente sira husi TELIN.

Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hatete MoU ida ne’e reflete kle'an espíritu kolaborativu, Ida ne'e onra boot tebes ba Empreza rua ne’e. iha ne'ebé empreza estatál rua husi Timor-Leste no Indonézia haree formasaun parseria importante ida ba futuru dijitál Timor-Leste nian. 

“MoU ida ne’e nu’udar kapítulu foun ida iha Timor-Leste nia istória. Iha loron domingu foin lais ne’e, mundu haree Timor-Leste nia admisaun formál nu'udar membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN). Ida ne'e sai nu'udar momentu estraordináriu ida ba orgullu nasionál - kulminasaun ba tinan dedikasaun no kompromisu maka'as ba futuru ida-ne'ebé prosperu. Timor-Leste viajen hamutuk iha ASEAN nia laran agora ofisialmente hahú ona” dehan Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika, Eng. Miguel Manetelu.

“Memorandu Entendimentu ne’ebé asina entre empreza estatál rua, CTL no TELIN, la’ós de’it dokumentu kooperasaun ida—ne’e hanesan ponte ida. Ponte ida ne’ebé liga povu rai rua ne’e nia, no ida ne’ebé liga Timor-Leste ba fuan dijitál ASEAN no mundu nian. Ponte ida ne'ebé harii hosi kooperasaun sira hanesan ne’e no hetan forsa hosi korrente espíritu progresu nian ne'ebé fahe. Parseria ida-ne'e nia ámbitu maka estratéjiku no vizionáriu. Hamutuk, ami iha kompromisu atu kolabora iha dezenvolvimentu sistema kabu submarinu bilaterál ida. Ida-ne’e la’ós de’it projetu infraestrutura ida—ida-ne’e hanesan koluna vertebra ba Timor-Leste modernu ida, besik” dehan Prezidente Konsellu Jerál Kabu Timor-Leste Empreza Públika iha nia diskursu iha ambitu selebrasaun asinatura MoU iha Jakarta Indonézia” nia hatutan.

Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba iha nia diskursu hatete Telin nia kompromisu kolabora ho CTL-EP hodi esplora oportunidade global iha futuru.

“Ida-ne’e hatudu ami-nia kompromisu atu investe la’ós de’it iha infraestrutura ka hardware, maibé mós iha konstrusaun rede foun ida ba progresu liután iha Timór-Leste. Tanba ne’e, iha Telin, ami apoia maka’as no hetan inspirasaun husi governu Timor Leste nia inisiativa atu harii la’ós de’it nasaun ida ne’ebé iha ligasaun, maibé nasaun ida ne’ebé iha ligasaun globál. Liu husi MoU ida ne’e, Telin ho CTL kolabora hodi esplora oportunidade foun ba konetividade global iha future” tenik Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma

“Hamutuk, ami sei foka ba harii infraestrutura kabu submarinu no harii kapasidade sira iha CTL liuhosi transferénsia koñesimentu bazeia ba ami nia esperiénsia harii infraestrutura, partikularmente kabel submarinu globalmente. Agora daudaun ami iha liu kilómetru 250,000 hosi kabel submarinu, ne'ebé hale'u ona mundu dala lima. Segundu, ita hakarak hadia kualidade internet no siberseguransa iha Timor Leste. Ida ne’e mós ami nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL iha ne’ebá. Tanba ita hatene katak ida-ne'e maka era internet, seguransa, seguransa internet, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot. Terseiru, ami hakarak enkoraja transformasaun dijitál iha Timor Leste” afirma Budi Satria Dharma

TELIN nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL iha Timor-Leste. Tanba TELIN hatene katak ida-ne'e maka era internet, seguransa, seguransa internet, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot. no enkoraja transformasaun dijitál iha Timor Leste.

Telin iha nafatin kompromisu maka’as atu fó apoiu ba Timor-Leste atu hetan konetividade globál no garante katak kreximentu dijitál iha Timor-Leste sai reziliente ba beibeik, sustentável, no prontu atu hasoru dezafiu sira iha futuru. 

Kabu bilaterál ne’e sei sai hanesan ligasaun direta, reziliente, no ho kapasidade aas entre nasaun rua, enkuantu reforsa Timor-Leste nia papél iha arkitetura dijitál ASEAN nian. Maibé, parseria ida-ne'e la'o liu konstrusaun kabu ida. Ida-ne'e mós kona-ba hakbiit povu rai rua ne’e nia. Kolaborasaun ida-ne'e hamriik iha pilar estratéjiku tolu: 

Primeiru, jestaun kabel submarinu no transferénsia koñesimentu. Aleinde dezenvolve projetu kabel bilaterál, MoU ida-ne'e mós foka ba harii kapasidade nasionál no perísia ne'ebé presiza atu jere infraestrutura komunikasaun krítiku ida-ne'e. Segundu, dezenvolvimentu internet no siberseguransa. 

MoU fornese ida ne’e nu’udar oportunidade ida atu aprende hosi TELIN nia esperiénsia iha dezenvolvimentu ekosistema dijitál ida ne'ebé reziliente no seguru— ida ne'ebé proteje dadus nasionál no apoia kreximentu ekonómiku dijitál sustentável.

Terseiru, transformasaun dijitál no dezenvolvimentu infraestrutura. CTL rekoñese katak infraestrutura komunikasaun sira forma fundasaun ba Timor-Leste modernu ida. Tanba ne'e, CTL no TELIN tenke serbisu hamutuk atu asegura katak kada pasu dijitál ne'ebé foti fó benefísiu tanjível ba sidadaun rai rua ne’e nai—husi e-government no edukasaun dijitál to'o haburas inovasaun no empreendedorizmu.

Iha kolaborasaun ida-ne’e, TELIN nia abordajen reflete sinseridade no vizaun nobre—ida ne’ebé haree dook liu númeru no lukru finanseiru, ba orizonte luan liu kona-ba harii nasaun no dezenvolvimentu umanu. TELIN la haree ida-ne’e hanesan tranzasaun negósiu de’it, maibé hanesan parseria entre nasaun rua. Ida-ne'e maka espíritu solidariedade nian ne'ebé loos—espíritu parentesku nian, espíritu kooperasaun mútua. Nune’e mós haree TELIN la’ós de’it hanesan CTL nia parseiru negósiu, maibé mós hanesan maun-boot no belun loloos iha Timor-Leste nia jornada dezenvolvimentu nasionál.

parseria ida-ne’e entre CTL no TELIN—ne’ebé estabelese lakleur hafoin TimorLeste nia admisaun nu’udar membru ASEAN ba dala 11—simboliza inísiu foun ba TimorLeste: era konektividade, dezenvolvimentu aseleradu, no integrasaun rejionál. CTL agradese ba TELIN nia kooperasaun besik ho CTL bainhira la’o ba oin hamutuk ho kompromisu ne’ebé fahe no objetivu komún. Agora, ho onra boot, ha’u konvida distintu Sr. Budi husi TELIN atu hamutuk ho ha’u asina Nota Entendimentu ida-ne’e.

Le'e tan