Kuala Lumpur, Malázia, 26 Outubru 2025 – Ministru Transporte no Komunikasaun, Eng. Miguel Marques Gonçalves Manetelu asina nota entendimentu ho Ministru Komunikasaun Malázia nian Datuk Ahmad Fahmi Bin Mohamed Fadzil akompaña Vise-Ministru Komunikasaun.
Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Transporte no Komunikasaun, rekoñese liuhosi asina MoU ida ne’e sei harii ponte amizade no kooperasaun ida ne'ebé metin liután entre nasauun rua ne’e nian. Timor-Leste valoriza tebes relasaun amizade ne’ebé eziste no metin ho Malázia, no agradese liuliu ba Malázia nia apoiu metin ba Timor-Leste nia viajen ba integrasaun ASEAN. Parseria ida-ne'e maka testamentu ida ba solidariedade nudar nasaun membru ASEAN.
Ministru Manetelu agradese ho laran tomak ba Ministru Fahmi ba nia lideransa no apoiu hodi orienta ekipa tékniku sira hosi MoC no MTC atu serbisu hamutuk besik, hodi permite atu hala'o lalais diskusaun sira MoU nian. Governante ne’e kontente ho esforsu ida-ne'e lori ba endosu susesu ohin nian—ne'ebé hetan iha menus husi fulan ida dezde diretiva ne'ebé fó durante enkontru bilaterál entre Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Yang Amat Berhormat (YAB) Dato' Seri Anwar Bin Ibrahim, ne'ebé Ministru Fahmi no ha'u hetan onra atu asiste iha Ofisiál Amat (BYA) nian Vizita mai Timor-Leste.
Ida-ne'e hanesan onra boot ida no ksolok boot ida atu iha ne'e iha Kuala Lumpur, sidade ida ne'ebé simboliza dinamizmu no progresu. Lori Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia naran,
“Ohin, ita halibur la'ós de'it atu asina dokumentu ida, maibé atu harii ponte amizade no kooperasaun ida ne'ebé metin liután entre ita-nia nasaun rua. Ami iha Timor-Leste valoriza tebes relasaun amizade ne’ebé eziste no metin ho Malázia, no ami agradese liuliu ba Malázia nia apoiu metin ba ita-nia nasaun nia viajen ba integrasaun ASEAN”dehan Ministru Manetelu iha serimónia Asina MoU ho Governu Malázia
Parseria ida-ne'e maka testamentu ida ba solidariedade ne'ebá. Ha'u hakarak agradese ho laran tomak ba Ministru Fahmi ba nia lideransa no apoiu hodi orienta ekipa tékniku sira hosi MoC no MTC atu serbisu hamutuk besik, hodi permite ami atu hala'o lalais diskusaun sira MoU nian. Ha'u kontente atu nota katak esforsu ida-ne'e lori ba endosu susesu ohin nian—ne'ebé hetan iha menus husi fulan ida dezde diretiva ne'ebé fó durante enkontru bilaterál entre Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Yang Amat Berhormat (YAB) Dato' Seri Anwar Bin Ibrahim, ne'ebé Ministru Fahmi no ha'u hetan onra atu asiste iha Ofisiál Amat (BYA) nian Vizita mai Timor-Leste.
“Memorandu Entendimentu ne’ebé ita atu asina kona-ba Kooperasaun iha Ámbitu Telekomunikasaun nian hanesan pasu markante ida. Ida-ne'e muda ita-nia relasaun bilaterál sira ba setór ida ne'ebé krítiku no transformativu---futuru dijitál. Ami rekoñese katak infraestrutura telekomunikasaun nian ne'ebé metin, modernu no seguru maka hanesan ruin kotuk ba dezenvolvimentu nasionál, kreximentu ekonómiku, no integrasaun rejionál ne'ebé efetivu” afirma Ministru Manetelu
MoU ida ne’e hanesan enkuadramentu ida husi ambisaun ne’ebé fahe. Ida-ne'e loke dalan ba parseria ida ne'ebé komprensivu ne'ebé sei:
Ida ne'e nu'udar enkuadramentu ida ba ambisaun ne'ebé fahe ba malu. Ida ne'e loke dalan ba parseria ida-ne'ebé komprensivu ne'ebé sei haree ita:
1. Troka koñesimentu no espesializasaun téknika, harii kapasidade ba ita-nia instituisaun no povu.
2. Fahe prátika di'ak liu iha polítika regulador sira, asegura katak ita-nia enkuadramentu sira kondusivu ba kresimentu no inovasaun.
3. Promove kolaborasaun entre ita-nia lider sira, ofisiál sira, no peritu tékniku sira liuhosi troka no programa konjunta sira.
4. Promove peskiza, dezenvolvimentu no inovasaun hodi asegura katak ita la'ós de'it partisipante, maibé kontribui ativu ba ekonomia dijitál global.
Ba Timor-Leste, kooperasaun ne’e hanesan oportunidade estratéjiku ida. Ida-ne'e aliña ho perfeitu ho Timor-Leste nia objetivu dezenvolvimentu nasionál sira hodi taka divizaun dijitál, hasa'e konetividade ba nia sidadaun sira, no kapasita Timor-Leste nia ekonomia liuhosi transformasaun dijitál. Potensiál ba benefísiu mútuo maka boot tebes husi hasa'e konetividade transfronteirisu to'o fasilita parseria sira entre Timor-Leste nia reguladór telekomunikasaun sira, operadór sira, no autór sira indústria nian. Enkuantu MoU ida-ne'e, hanesan hateten ho klaru, hanesan rejistu ida kona-ba ami nia intensaun sira no la'ós tratadu ida ne'ebé legalmente vinkulativu, ida-ne'e maka deklarasaun ida ne'ebé maka'as kona-ba Timor-Leste nia kompromisu mútuo. Ida-ne'e maka promesa ida ba ami-nia povu sira katak ita sei serbisu hamutuk, iha espíritu resiprosidade no benefísiu mútuo, hodi aproveita kbiit teknolojia nian ba futuru ida ne'ebé prósperu no ligadu liu.
Tan ne'e, mai ita uza parseria ne'e nu'udar baze. Mai ita serbisu maka'as hodi tradús ita-nia intensaun atu fahe ba projetu konkretu no rezultadu signifikativu ne'ebé ita-nia empreza no komunidade sira sei sente. Iha enserramentu, ha'u hakarak agradese fali ba nia Exelensia Ministru Fahmi no Governu Malazia ba imi-nia lideransa hodi halo parseria ida-ne'e sai realidade. Ha'u nakonu ho optimizmu boot ba buat ne'ebé ita sei hetan hamutuk. Agora ha'u hein atu hamutuk ho imi, Ita-Boot nia Exelensia, atu asina formalmente Memorandu Entendimentu ida-ne'e.
















