Embaixadór Repúblika Indonézia Okto Dorinus Manik Agradese Ba Ministru Manetelu Ba Kooperasaun Bilaterál Iha Setór Transporte No Komunikasaun Sira.
Dili, 02 Dezembru 2025 - Ministru Transportes no Komunikasaun tersa ohin, simu vizita kortézia husi Embaixadór Repúblika Indonézia ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, iha gabinete Ministru Kaikoli Dili.
Ministru Manetelu fó benvindu ba Embaixadór Okto hodi halo m’os diskusaun konstrutivu sira kona-ba área xave oioin hosi kooperasaun bilaterál iha setór transporte no komunikasaun sira.
Enkontru ne’e destaka progresu reabilitasaun ne’ebé la’o hela ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, ne’ebé hala’o husi empreza Indonézia Waskita karya.
Parte rua rekoñese nesesidade ba koordenasaun ne’ebé forte liu, Embaixadór Okto kompromete atu halo akompañamentu ho instituisaun relevante sira iha Indonézia.
Embaixadór aborda mós kona-ba estensaun Memorandu Entendimentu kona-ba Transporte entre nasaun rua ne’ebé kaduka ona, hodi nota ninia kompromisu atu halo ligasaun ho Ministériu Transporte Indonézia nian hodi avansa prosesu asinatura.
Diskusaun seluk tan inklui vizita ba grupu servisu Indonesia nian sira kona-ba postu, telekomunikasaun no dezenvolvimentu dijitál sira iha Ministeriu Komunikasaun no dijitál Indonezia nian oin mai, no mós atualizasaun sira kona-ba esforsu sira ne'ebé hala'o iha Indonezia nian hafoin asina MoU ho CTL, E.P.
Embaixadór Okto hato'o mós interese Wings Air Indonézia nian hodi aplika ba rota voo Kupang-Dili-Kupang, hodi subliña intensaun kompañia aérea nian atu hasa'e konetividade aérea entre nasaun rua ne'e.
Ministru Manetelu mós apresia vizita Embaixador nian no reforsa kompromisu Ministeriu nian atu rezolve kestaun sira ne'ebé aprezenta ona, tuir enkuadramentu legál sira ne'ebé eziste ona iha Timor-Leste.
Vizita ne’e marka Embaixadór Okto nia vizita kortezia ikus nian ba Ministru Manetelu bainhira nia konklui nia misaun diplomátika iha Timor-Leste.
Ministru Manetelu hato'o nia agradesimentu ba Embaixadór Okto Dorinus nia kontribuisaun sira hodi hametin kooperasaun bilaterál no dezeja susesu iha nia esforsu sira iha futuru.



